Osim prikaza projekta B4B, seminar je ovaj put obuhvatio i kraći prikaz projekta SRC+ koji je ponajprije namijenjen promicanju kultura kratkih ophodnji za proizvodnju biomase. Projekt je opširnije predstavila dr. sc. Biljana Kulišić, dipl. oec, koja je istaknula da se pri tome u pravilu radi o kulturama vrbe i topole koje se sade na poljoprivrednim površinama i potom obrađuju uz primjenu agrotehničkih mjera (tj. ne sijeku se nego žanju) kako bi se iz njih dobila biomasa prikladna za energetsko iskorištavanje u ložištima većeg učina. Naime, KKO ne daje kvalitetnu, već sječku s velikim udjelom vlažnosti pa se zato i ne koristi u malim ložištima. Istodobno, ostvaruju se značajne koristi za poljoprivredne površine, pri čemu treba istaknuti kako se istodobno ne radi o površinama koje se uobičajeno koriste za proizvodnju hrane. Naime, zemljište (niže) kategorije P3 čini čak 80% poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, a pretpostavlja se kako bi samo 10% tog zemljišta bilo dovoljno za uzgoj KKO-a, što znači oko 200 000 ha, dok je čak 1,2 mil. ha poljoprivrednog zemljišta danas u Hrvatskoj neiskorišteno.
U nastavku seminara ukratko je prikazane značajke šumske biomase koje se proizvode iz KKO-a, značajke čvrstih biogoriva i mogućnosti Centralnog kemijsko-tehnološkog laboratorija HEP-a, osnovni zahtjevi europskih propisa vezanih uz eko-dizajn kotlova na biomasu itd, dok je drugi dan seminara održan stručni obilazak postrojenja BE-TO Glina uz stručno vodstvo predstavnika Tvornice turbina, tvrtke koja je isporučila i izvela turbinu i najveći dio strojarske opreme.
