Ranko Goić s FESB-a konstatirao je da se ipak pokazalo da VE nisu baš takva "čudovišta" u elektroenergetskom sustavu a planiranje proizvodnje nije se pokazalo tako teškim kako se čini. Goić pozdravlja odluku o naknadi za balansiranje sustava koja je nedavno uvedena za pojedine obnovljivce, iako je riječ o svojevrsnom porezu koji se razrezuje na bilančnu skupinu u cjelini. Procedure za odobravanje priključenja sada su standardizirane, ali investitoru se, što je presedan, ipak ne dopušta da sam izgradi priključak, što bi olakšalo TSO-u i DSO-u i ubrzalo priključenje. Goić je zaključio da je za tu tehnologiju klima u Hrvatskoj prilično povoljna, svakako bolja nego što je bila. Ipak, i dalje nas se percipira kao državu s visokih regulatornim, investicijskim pa i političkim rizikom za ulaganja, upozorava Maja Pokrovac, tajnica interesnog udruženja koje mahom okuplja "vjetraše". Ona je navela da nacrt Nacionalnog energetskog i klimatskog plana kojeg je država poslala na ocjenu u Bruxelles ne navodi dinamiku raspisa natječaja po premijskom sustavu, a trebao bi. Ne akceptira čak ni mogućnosti za korporativne ugovore za kupovinu električne energije, koji se sve više primjenjuju u Europi i svijetu i daju sigurnost investitorima i tržišni signal za zrele tehnologije bez poticaja, što i jest budućnost OIE. U tom udruženju sumnjaju da će Hrvatska ići na primjenu premijskog sustava, već bi se moglo brzopotezno prijeći na tržišni model, bar za neke zrele tehnologije. To dapače, ne bi bio loš razvoj situacije jer bi potrošači plaćali manje. Na skupu je zaključeno da u Hrvatskoj svakako treba čim prije angažirati potencijal građanske energetike kroz veći broj FN sustava, dok struka s FSB-a drži da su za Dalmaciju optimalni veći CTS-ovi bazirani na solaru.
Nema više HAOP-a
Do sada samostalna agencija pripojena je nadležnom ministarstvu
