Lakše do dozvola
U Wind Europe navode da kada bi zemlje značajno poboljšale postupak licenciranja i postavile ambiciozne ciljeve u planovima, moglo bi u narednih pet godina biti i 112 GW novih kapaciteta u vjetru. U svim tim scenarijima više od tri četvrtine čine elektrane na kopnu, a vodeću ulogu imaju Španjolska, Švedska i Norveška, dok su izgledi za Njemačku prilično neizvjesni. Udruženje očekuje nastavak gradnje offshore elektrana u Francuskoj, Britanija bi mogla porasti za 35%, a slijede je Nizozemska i Njemačka. U narednih pet godina očekuje se prestanak rada do 22 GW vjetroelektrana, a životni vijek će se za većinu produžiti, kako bi se iskoristile lokacije.
Vjetar najkonkurentniji
Prema riječima predsjednika uprave WindEurope Gilesa Dicksona, uzimajući u obzir interes za klimatske promjene i činjenicu da je vjetar najjeftiniji u novoj proizvodnji električne energije, potrošnja energije vjetra trebala bi zabilježiti nagli rast. No, postoji znatna neizvjesnost koliki se rast može očekivati u sljedećih pet godina. U mnogim je zemljama sve teže dobiti dozvolu za nove objekte. Mreže i energetska tržišta još uvijek ne rade onako kako bi trebali, a mnoge vlade jednostavno nisu odlučile koliko novih vjetroelektrana žele imati i kako će ih izgraditi. Nacionalni energetski i klimatski planovi za 2030. bit će stoga ključni za jasnoću i poboljšanje u svim tim područjima. Ako nisu ambiciozne, nećemo dostići cilj od 32% za obnovljive izvore, a kamoli više ciljeve, smatraju u tom udruženju.
