Tehnički potencijal energije vjetra u Zadarskoj županiji iznosi 300 MW, procijenio je EIHP na osnovi provedenih terenskih mjerenja i proračuna. Najveći energetski potencijal energije vjetra nalazi se na izloženim planinskim vrhuncima u središnjem i istočnim dijelovima te županije. Intenzitet sunčevog zračenja u povećava se u smjeru sjeveroistok - jugozapad. Najveća ozračenost iznosi 1,50 MWh po četvornom metru na Dugom otoku, Ugljanu i Pašmanu. Na planinskom dijelu iznosi 1,30 MWh po četvornom metru, a u Biogradu 1,35 MWh na kvadratu površine.
Dražen Jakšić iz EIHP-a, voditelj projekta u okviru kojeg je provedeno istraživanje, kaže da lokalne zajednice i ulagači sada imaju sve potrebne informacije o prirodnim uvjetima za razvoj sustava obnovljivih izvora energije.
'Lokalne vlasti u prostorno-planskim dokumentima moći će utemeljeno odlučivati pri predviđanju konkretnih lokacija za sustave iskorištavanja obnovljivih izvora energije', objasnio je Jakšić.
Energija vjetra i sunca najznačajniji su obnovljivi izvori energije i u sljedeće tri dalmatinske županije, pokazuju izvještaji. Potencijal energije vjetra u Šibensko-kninskoj županiji iznosi 250 MW, Splitsko-dalmatinskoj 450 MW i Dubrovačko-neretvanskoj 150 MW. Do kraja 2011. godine u Šibensko-kninskoj županiji već su instalirane tri vjetroelektrane ukupne snage 33,8 MW.
Ozračenost se povećava prema jugu. U Šibensko-kninskoj županiji srednja dnevna ozračenost vodoravne plohe kreće se oko 1,54 MWh po četvornom metru (Šibenik), u Splitsko-dalmatinskoj od 1,60 do 1,35 MWh po kvadratu, a u Dubrovačko-neretvanskoj od 1,60 do 1,50 MWh po kvadratu.
Istraživanja EIHP u županijama obuhvatila su još biomasu, hidro i geotermalnu energiju, koje u Dalmaciji imaju manju potencijalnu važnost, ali njihova važnost naglašena je u izvještajima za druge županije.
