Gorivne ćelije i vodikova energija mogle bi, kažu stručnjaci, biti energetska alternativa svijetu koji traži izlaz iz visokih cijena nafte i nepredvidljivih odnosa što vladaju tržištem plina. Jedan od ljudi koji se upravo tim tehnologijama bavi već desetljećima je prof. dr. sc. Frano BARBIR, Hrvat koji je karijeru stekao u SAD-u kao profesor u Connecticutu i prije toga potpredsjednik kompanije u West Palm Beachu, dok danas radi na sličnim projektima sa sjedištem u Istanbulu, ali i na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu i velika mu je želja da se sličnim projektima krene i u Hrvatskoj. U razgovoru za Manager.hr, dr. Barbir istaknuo je kako vodik za većinu ljudi gotovo pojam iz znastvene fantastike, no isto tako dodao je kako je američki predsjednik BUSH u jednom od svojih obraćanja naciji spomenuo da bi to mogla biti alternativa skupoj nafti i od tada je vodik uz gorive ćelije neprestano na vrhu zanimljivosti. Što se tiče gorivnih ćelija koje se koriste u automobilskoj industrij, dr. Barbir je istaknuo da je ta tehnologija zanimljiva u svijetu gdje su automobili potrošna roba koja postaje sve skuplja zbog cijene goriva. "Sve je, međutim, još uvijek rezervirano za unukatne modele i komercijalno će se u širokoj uporabi naći otprilike za deset do 15 godina. Danas još nema potrebne infrastrukture, cijene su visoke itd.", ustvrdio je dr. Barbir. Na pitanje što se događa s takozvanim stacionarnim gorivnim ćelijama, dr. Barbir je odgovorio da one u principu mogu koristiti vodik ili prirodni plin. "Danas se tu rade tek manje količine s kogeneracijom jer proizvode i struju i toplinsku energiju. U Europi to posebice guraju veliki Vaillant i Viessmann. Postoje i male gorivne ćelije za prijenosne uređaje, za koje naprimjer Japanci tvrde da bi za samo dvije godine mogle postati komercijalnima. Slične uređaje u Americi već testira vojska", rekao je dr. Barbir. "Smatram da će do 2050. godine upravo vodik uz električnu energiju biti glavni svjetski energenti. Do tada će se manje-više energija proizvoditi iz plina, nafte, no dugoročno posve sigurno iz obnovljivih izvora", zaključio je dr. Barbir.