U zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn danas je održana završna konferencija projekta sufinanciranja kupnje novih vozila na alternativni pogon, pod nazivom „Vozimo ekonomično". Skup u organizaciji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost moderirao je Ivan Vukušić, a okupio je predstavnike Vlade Republike Hrvatske, Europske komisije, gospodarstva i stručnjake iz područja prometa, zaštite okoliša i psihologije potrošača kako bi otvorili dijalog o budućnosti održive mobilnosti u Hrvatskoj.
Konferenciju je otvorio Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, istaknuvši kontinuitet poziva koje Fond provodi za građane i poduzetnike.
„Najesen ćemo objaviti novi poziv za naše građane za energetski učinkovita vozila gdje smo osigurali 20 milijuna eura, ali isto tako i za male punionice. To je paket mjera koje doprinose zelenoj tranziciji, odnosno smanjenju emisija, ali isto tako dostupnijem mobilnom i zdravijem prijevozu uz niže troškove“, kazao je Balen.
Tanja Radić Lakoš, državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša, kazala je kako je u idućem investicijskom razdoblju, kroz socijalni plan za klimatsku politiku, Ministarstvo osiguralo gotovo milijardu eura za održivu mobilnost, točnije 974 milijuna eura. Pojasnila je i kako je osigurano 56,3 milijuna eura za nabavku šest novih elektrobaterijskih vlakova, a kroz modernizacijski fond otvoren je i poziv za taksi prijevoznike i korisnike kombi vozila u vrijednosti 45 milijuna eura.
Ivica Rovis, glavni savjetnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, istaknuo je da e-mobilnost i dekarbonizacija više nisu budućnost, nego prioritet Vlade.
Na panelu „Od poticaja do promjene" Ines Božičević iz Fonda podsjetila je da je do sada sufinancirano 11.000 vozila te da je interes građana iznimno velik. Sandra Pezelj Meštrić iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije ocijenila je da su električna vozila prije nekoliko godina bila egzotika, a danas su postala mainstream, no upozorila je da uz vozila treba raditi i na infrastrukturi i javnom prometu. Damir Šoštarić iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture izvijestio je da je 130 milijuna eura uloženo u nabavu 205 čistih autobusa te je najavio nabavu električnih baterijskih vlakova za neelektrificirane pruge. Judita Cuculić Župa iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj upozorila je na podkapacitiranost mreže i istaknula važnost prilagodbe regulative te recikliranja baterija. Hrvoje Paver iz Hrvatske gospodarske komore iznio je podatak da je ove godine zabilježeno 35 posto više nabave električnih vozila nego lani te se založio za mogućnost stopostotnog odbitka PDV-a pri kupnji za poslovne korisnike, po uzoru na Sloveniju.
Subjektivne odluke
U ključnom izlaganju o psihologiji kupnje dr. sc. Andrijana Mušura Gabor upozorila je da konačna odluka uvijek ostaje subjektivna te da je broj onih koji doista kupe vozilo manji od broja zainteresiranih. Istaknula je da najveća prepreka nije domet baterije, nego pogrešna percepcija vlastitih potreba, uz precjenjivanje udjela duljih putovanja.
U razgovoru „jedan na jedan" pod nazivom „Benzin vs. baterija" Juraj Šebalj ocijenio je da je automobilska industrija prema električnim vozilima možda trebala krenuti odmah, nazvavši tranziciju „najvećim eksperimentom u povijesti čovječanstva“. Upozorio je da će se doći do granice na kojoj struja postaje neisplativa, te da za stanare zgrada električno vozilo nije najbolje rješenje.
Na panelu „Električna svakodnevica" Krunoslav Damjanović, operativni direktor DHL-a, izjavio je da si je tvrtka postavila cilj da do 2050. sva vozila budu električna te da je potpora Fonda znatno utjecala na nabavu električnih vozila. Goran Pejić, predsjednik Uprave Centra za vozila Hrvatske, istaknuo je skok na 12.605 registriranih električnih vozila kategorije M1 u protekloj godini, u odnosu na 1.343 vozila u 2020., ocijenivši da će masovnija primjena uslijediti kada vozila postanu priuštiva. Davor Blažek iz Nexe grupe poručio je da sufinanciranje predstavlja okidač za donošenje odluka te da su kod poduzetnika ulaganja s povratom duljim od osam do deset godina dvojbena.
