Europska komisija objavila je kako će iz Inovacijskog fonda EU dodijeliti 852 milijuna eura bespovratnih sredstava za šest velikih projekata proizvodnje baterija za električna vozila, s ciljem ubrzanja zelene tranzicije i jačanja europske industrijske neovisnosti. Riječ je o sredstvima prikupljenima putem Sustava za trgovanje emisijama stakleničkih plinova (EU ETS), a ovo je prva dodjela potpore unutar posebnog poziva koji je pokrenut u prosincu 2024.
Komisija je odabrala šest projekata među 14 prijava iz osam država članica, nakon stručne procjene koja je uključivala kriterije poput inovativnosti, smanjenja emisija, tehničke i financijske izvedivosti, mogućnosti repliciranja tehnologije, troškovne učinkovitosti te doprinosa strateškoj otpornosti europskog opskrbnog lanca. Ovi projekti, koji bi svi trebali započeti s radom prije 2030. godine, zajednički će omogućiti godišnji kapacitet proizvodnje od približno 56 GWh baterijskih ćelija i prema procjenama smanjiti emisije stakleničkih plinova za 91 milijun tona CO₂ ekvivalenta tijekom prvog desetljeća.
Povjerenik za klimatsku politiku, neto nultu stopu emisija i održivi rast Wopke Hoekstra izjavio je kako se ovim ulaganjem konkretno podupiru ciljevi povećanja konkurentnosti i razvoja naprednih tehnologija dekarbonizacije. Naglasio je da poziv posebno posvećen baterijama potvrđuje opredijeljenost Komisije za provedbu Industrijskog akcijskog plana za automobilski sektor te da je riječ o jasnom koraku prema ostvarenju ciljeva čiste industrijske tranzicije.
Ulaganja će obuhvatiti i kapitalne i operativne troškove, a sredstva će se isplaćivati u fazama, ovisno o napretku pojedinih projekata. Dio sredstava bit će raspoloživ već u fazi izgradnje i uspostave proizvodnih kapaciteta, kako bi se ubrzala realizacija.
Strateška nužnost protiv geopolitičkih rizika
Odabrani projekti provodit će se u Francuskoj, Njemačkoj, Švedskoj i Poljskoj, a svi su fokusirani na razvoj gigatvornica koje će primjenjivati napredne tehnologije i održive proizvodne procese. Osim što će povećati proizvodne kapacitete, projekti imaju za cilj smanjenje ugljičnog otiska i jačanje europske industrijske baze u sektoru koji je od ključne važnosti za budućnost mobilnosti.
Komisija ističe da je ubrzani razvoj domaće proizvodnje baterija strateška nužnost, osobito u kontekstu globalne utrke za dominacijom u području čiste tehnologije. Europa trenutačno u velikoj mjeri ovisi o uvozu baterijskih ćelija, ponajviše iz Azije, što predstavlja i gospodarski i geopolitički rizik. Razvojem vlastitih kapaciteta smanjuje se ovisnost o vanjskim dobavljačima, osiguravaju se opskrbni lanci i štiti europska automobilska industrija od mogućih poremećaja.
Povećanje domaće proizvodnje baterija također je ključno za zadovoljenje rastuće potražnje za električnim vozilima, koju potiču stroži propisi o emisijama i sve veće prihvaćanje među potrošačima. Bez snažnog i pouzdanog internog lanca opskrbe, Europa bi mogla zaostati u prijelazu na održivi promet.
Sklapanje ugovora između nositelja projekata i Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA) očekuje se u trećem tromjesečju 2025. godine. Početak izgradnje označit će novu fazu europske industrijske politike u kojoj se inovacije, dekarbonizacija i ekonomska otpornost povezuju u konkretne projekte s dugoročnim utjecajem.
Europska unija ovim ulaganjima postavlja temelje za čišću, jaču i samoodrživiju budućnost.
