Potražnja za električnim vozilima u Norveškoj toliko brzo raste da proizvođači ne mogu držati korak s takvim trendom. Tisuće Norvežana čekaju mjesecima za svoja nova električna vozila, a prodavači i po više puta produžuju rokove isporuke. Kašnjenja u proizvodnji električnih vozila dovodi u opasnost zacrtane ciljeve u borbi protiv klimatskih promjena Norveške i EU-a. Prema Pariškom sporazumu, Norveška je obećala smanjiti emisije stakleničkih plinova za 40% do 2030., u odnosu na razinu iz 1990. godine. Prema nezavisnom norveškom institutu za multidisciplinarna istraživanja u prometnom sektoru, Institute for Transport Economics, potrebno je samo oko 65.000 novih električnih vozila na cestama u 2018. godine da bi se dosegao dogovoreni cilj, što je gotovo dvostruko više od prodanih električnih vozila u 2017. godini. Emisije u prometu u Norveškoj porasle su od 2005. godine, zbog čega će ih trebati smanjiti za pola do 2030. godine kako bi se ispunio navedeni cilj. Zato su Norvežani postavili još ambiciozniji cilj da svi novi osobni automobili koji će se prodavati od 2025. neće smjeti stvarati emisije. Trenutačno vrijeme čekanja za postojeće modele kao što su e-Golf, Hyundai Ioniq i Opel Ampera-e je između osam mjeseci i dvije godine. U međuvremenu, tisuće su platili da budu na listi čekanja za nove modele Nissana, Tesle, Audia i Jaguara koji će se početi isporučivati u nadolazećim mjesecima i godinama. Norveška ima najveći broj električnih vozila po stanovniku na svijetu. Trenutačno, svako od pet novih prodanih vozila u Norveškoj je električno, a više od 50 % novih prodanih u 2017. godini bilo je električno ili plug-in hibrid. Nedavna anketa u sklopu projekta EU-a za istraživanja o energetskoj učinkovitosti, pokazuje da su norveški potrošači spremni platiti znatno više za vozila s manjom potrošnjom. Međutim, opskrba ne zadovoljava potražnju, budući da 'mala' Norveška ovise o proizvodnji u inozemstvu, podložna je marketinškim odlukama proizvođača i ostalih tržišnih igrača u prometnom sektoru, objavio je Energy Post.