Od 1. ožujka 2027. godine u Hrvatskoj je planiran početak primjene novog elektronskog sistema naplate cestarine pod nazivom Crolibertas. Vozači će autocestama moći prolaziti bez zaustavljanja na naplatnim kućicama, ali novi sistem donosi i značajne promjene u načinu evidentiranja vozila.
Naime, kamere koje će biti postavljene iznad autocesta neće služiti isključivo za očitavanje registarskih oznaka. Prema Zakonu o naplati cestarine, sistem omogućava obradu fotografija i snimaka na osnovu kojih se mogu utvrditi tip vozila, model, boja, kao i druge karakteristične oznake automobila.
Ove odredbe sadržane su u članu 38. Zakona o naplati cestarine donesenog krajem 2025. To znači da će novi sistem imati zakonsku mogućnost detaljnije identifikacije automobila, što bi moglo biti posebno značajno u slučajevima kada se podaci o registarskim oznakama ne podudaraju s izgledom vozila.
Međutim, zakon (bar zasad) ne propisuje automatsko kažnjavanje vozača zbog takvih nepodudarnosti, niti je potvrđeno da će sistem prilikom svakog prolaska provjeravati sve navedene karakteristike.
Bez čekanja na naplatnim kućicama
Osim izgleda automobila, novi sistem moći će evidentirati i vrijeme te mjesto prolaska vozila kroz pojedine dijelove mreže autocesta. Ovi podaci prvenstveno su potrebni za pravilno obračunavanje cestarine, ali mogu poslužiti i za provjeru eventualnih nepravilnosti u naplati.
Prema informacijama Hrvatskih autocesta, planirano je postavljanje ukupno 212 portala opremljenih tehnologijom za automatsku identifikaciju vozila.
Za osobne automobile predviđeno je korištenje ENC uređaja ili automatskog prepoznavanja registarskih oznaka, dok će za određene kategorije teretnih i drugih težih vozila upotreba ENC-a biti obavezna.
Velika promjena odnosi se i na samu organizaciju prometa. Umjesto čekanja ispred naplatnih kućica, vozila će prolaziti ispod posebnih portala, a naplata će se obavljati elektronskim putem.
Pitanje privatnosti i naplata prekršaja
Novi način naplate trebao bi smanjiti zadržavanja i gužve koje se posebno tokom ljetne turističke sezone stvaraju na hrvatskim autocestama. Ipak, uvođenje kamera koje mogu evidentirati više podataka o vozilima otvara i pitanje zaštite privatnosti.
Prema zakonskim odredbama, prikupljene informacije smiju se koristiti samo za propisane svrhe, uz poštivanje pravila o zaštiti osobnih podataka i Opće uredbe o zaštiti podataka, poznate kao GDPR. To znači da postavljanje novih kamera trenutno ne podrazumijeva automatski njihovo korištenje za kažnjavanje svih prometnih prekršaja.
