Europa će do kraja desetljeća morati uložiti gotovo 25 milijardi eura u infrastrukturu za punjenje električnih vozila. Taj trošak bi za čak 40 posto mogao biti smanjen korištenjem ‘pametnog’ punjenja, s najvećim potencijalom za uštedu u Hrvatskoj.
Prema istraživanju koje je proveo Siemens, broj električnih vozila povećat će se u prosjeku 3,8 puta u 64 grada diljem 27 zemalja EU-a te na Islandu, u Lihtenštajnu i Norveškoj, članicama Europskog gospodarskog prostora.
Prilagodba elektrodistribucijske mreže za znatno veći broj električnih vozila zahtijeva 24,7 milijardi eura ulaganja u infrastrukturu za punjenje, pokazalo je istraživanje objavljeno početkom jeseni.
Siemens je pak u istraživanju utvrdio da bi ‘pametno’ punjenje, koje omogućuje punjenje vozila u razdobljima najslabije potražnje za električnom energijom, primjerice usred noći, smanjilo u konačnici potreban iznos ulaganja u prilagodbu distribucijskih mreža za 10,6 milijardi eura.
Najveća potreba za ulaganjem zabilježena je kod niskonaponske mreže, pa bi tako 77,7 posto iznosa trebalo biti usmjereno u pojačanja fizičke mreže, ponajprije za potrebe punjenja u kućanstvima.
Među regijama, najviše novca za prilagodbu mreža treba srednja Europa, od 15,4 milijarde eura. Nordijske zemlje trebale bi uložiti 3,8 milijardi eura, a istočna Europa 3,5 milijardi eura.
Najviše bi pak trebao porasti broj električnih vozila u istočnoj Europi u koju su autori istraživanja uvrstili i Hrvatsku, za 4,7 puta u razdoblju od 2024. do 2030.
Upravo bi istočna Europa mogla najviše uštedjeti pametnim punjenjem, otprilike pola potrebnog iznosa. Hrvatska je izdvojena kao zemlja koja bi najviše uštedjela, nešto više od pola nužnog ulaganja u infrastrukturu za punjenje, pokazuje istraživanje. Iznos potrebnog ulaganja nije naveden.
Istraživanje su od Siemensa naručile Europska udruga industrije punionica električnih vozila ChargeUp, udruga proizvođača automobila ACEA i partnerska grupa EIT Urban Mobility.
