Izvješće 'Observatoire de la mobilité' koje je objavljeno u Francuskoj obuhvatilo je i studiju o prometu i korištenju prometnih sredstava u posljednjih sedam godina. Na osnovi rezultata te studije u narednim se godinama kao jedna od posljedica pandemije koronavirusa može očekivati značajno okretanje korisnika od primjene sredstava javnog prijevoza kao što su podzemne i gradske željeznice, autobusi i tramvaji.
Spomenuti rezultati su dobiveni u sklopu istraživanja provedenog na 1500 ispitanika iz gradova s više od 50 000 stanovnika u Francuskoj. Pri tome je čak 30% ispitanika, ujedno i dosadašnjih redovitih korisnika javnog prijevoza, odgovorilo da ga više ne želi koristiti ili da će ga nakon što završi pandemija sve manje koristiti. Od toga će čak 19% njih umjesto javnog prijevoza ići pješke, 8% će ga zamijeniti biciklom, a 2% romobilom. Istodobno će 16% takvih ispitanika javni prijevoz zamijeniti vlastitim automobilom, a 2% motorom. S druge strane, 13% dosadašnjih korisnika javnog prijevoza nastavit će ga koristiti i nadalje, čak i više, a kao glavni razlog navode udobnost i zaštitu okoliša.
Pariz pred prometnim kolapsom
No, takvo će odustajanje od javnog prijevoza u velikim gradovima kao što je Pariz dovesti do prometnog kolapsa. Ako bi samo 10% dosadašnjih korisnika metroa, gradske (RER) i prigradske željeznice (Transilien) na širem području Pariza umjesto tih prometnih sredstava koristili automobil, na pariškim ulicama bi se broj vozila povećao za 40 - 80%.
Istodobno je javni prijevoz u Parizu, koji zapošljava 250 000 ljudi, zbog krize uzrokovane pandemijom izgubio čak 2 mlrd. eura, dok je lokalna uprava izgubila još 1 mlrd. eura iz raznih poreza i nameta koji se obračunavaju prometnim tvrtkama.
Ekološka uloga javnog prijevoza
Rezultate slične ovima iz Francuske potvrdila su i istraživanja koja su proverzli Američko udruženje javnog prjevoza (APTA), Sveučilište u Oxfordu, Vijeće za sigurnost i norme britanskih željeznica (BRSSB) i Sveučilište u Boulderu.
S druge strane, spomenuta studija je također pokazala da su emisije ugljičnog dioksida iz sredstava javnog prijevoza značajno manje u usporedbi s individualnim prijevozom. Tako su emisije iz dizelskih gradskih autobusa manje za polovicu, a iz metroa i tramvaja čak 60 puta manje od onih iz iste količine privatnih automobila, potrebnih za prijevoz istog broja osoba.
Zbog svega toga, valjalo bi razmisliti o budućoj ulozi javnog prijevoza, osobito uzimajući u obzir sve veću popularnost rada na daljinu, ali i sve veće zanimanje za tzv. aktivnu mobilnost, odnosno pješačenje i korištenje bicikla za odlazak na posao i povratak kući, objavio je njemački prometni portal 'Urban Transport Magazine'.
