Više od pola stoljeća nakon što je ukinut, tramvaj se vratio u Kopenhagen. Točnije, radi se o lakoj željeznici (dan. letbane) koja će, kada bude u cijelosti dovršena povezivati rubne zapadne dijelove grada i predgrađa, od Ishøja na jugu do Lundtoftea na sjeveru. Linija je tangencijalna, što znači da ne ulazi u gradsko središte, već povezuje važne postaje radijalnih linija gradske željeznice (S-Toga).
Ukupna duljina nove pruge, kada bude gotova, što se očekuje u ljeto iduće godine, bit će 28 km, a za sada je u pogon puštena dionica od Ishøja do Herleva. Tračnice su položene uz prometnice tzv. 3. ringa, sustava polukružnih cesta oko središta grada. Trasa je dvokolosiječna i uglavnom je izdvojena od tijela prometnice, osim na križanjima koja su uglavnom izvedena u ravnini. Na liniji se za sada nalazi 12 postaja, a kada pruga u cijelosti bude dovršena, imat će 29 postaja, pri čemu će se na njih pet moći presjedati na gradsku željeznicu. Tramvaji po novoj pruzi normalnog kolosijeka (1435 mm) voze svakih 10 min, a od ljeta 2026. godine i puštanja preostale dionice u promet, takt će biti svakih 5 min, a navečer i nedjeljama svakih 10 min.
Projekt se ostvaruje prema načelu 'ključ u ruke' s njemačkim divom Siemens Mobility. U skladu s time, Siemens je zadužen za isporuku tramvajskih vozila, izvođenje sustava napajanja, izgradnju i opremanje spremišta i signalizaciju i upravljanje prometa. Na liniji se koriste vozila tipa Siemens Avenio duljine 37 m i širine 2,65 m, u cijelosti su niskopodna i mogu prevesti 260 putnika. Opremljena su vratima na obje strane, tako da okretnice nisu potrebne, a mogu postići najveću brzinu 70 km/h.
Tramvajski promet u Kopenhagenu napušten je još 1972., no u posljednjih nekoliko godina gradovi u Danskoj su počeli graditi tramvajske mreže. Tako je tramvaj u Aarhusu, također djelomično izveden kao laka željenica jer koristi i željezničke pruge, pušten u promet 2017., a u Odenseu 2022. godine. Javni prijevoz u Kopenhagenu do sada su obavljali spomenuta gradska željeznica na šest redovnih i jednoj ekspresnoj liniji i autobusi, a od 2002. godine i posve automatizirana podzemna željeznica koja danas ima četiri linije, objavio je njemački prometni portal 'Urban Transport Magazine'.
