Europska komisija je odobrila sporazum između Grčke i Transjadranskog plinovoda (TAP), što otvara put prema gradnji tog plinovoda kojim se želi smanjiti ovisnost EU-a od uvoza plina iz Rusije. EK drži da je potpora koju Grčka država daje tom projektu u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama. TAP je joint venture nekoliko energetskih tvrtki, koje će investirati i izgradnju plinovoda od Kaspijskog mora preko sjeverne Grčke i Albanije do južne Italije, a u Europu bi njime trebao stizati plinovod iz azerbadjžanskog polja Shah Deniz 2. "Današnja odluka otvara put za infrastrukturni projekt u Grčkoj vrijedan više milijardi eura. TAP će dovest će novi plin u Europu i povećati sigurnost opskrbe energijom u jugoistočnoj Europi. Poticaj investiciji koju je grčka vlada ponudila ograničena je na ono nužno što je potrebno za realizaciju projekta i u skladu je s pravilima EU-a o državnim potporama", izjavila je povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager. TAP je dio Južnog plinskog koridora i važan je i za Hrvatsku jer se planira njegovo povezivanje s Jadransko-Jonskim plinovodom (IAP), koji bi preko Albanije i Crne Gore manje količine plina (oko 2 mlrd. m3) trebao donijeti i na hrvatsko tržište. TAP konzorcij će investirati 5,6 milijardi eura u sljedećih pet godina, a plinovod bi mogao postati operativan 2020. Kapacitet plinovoda trebao bi biti 10 milijardi eura godišnje, što je šestina talijanskih potreba za plinom. Međuvladin ugovor omogućuje TAP-u specifičan porezni režim tijekom 25 godina od početka rada, što će kompaniji dati ekonomsku prednost u odnosu na konkurentske projekte koji takvu potporu nemaju. Pravila za državne potpore za energiju i zaštitu okoliša iz 2014. kažu da takva pomoć može biti kompatibilna pod određenim uvjetima ako je usmjerena na zajednički interes, a za projekt TAP zaključeno je da će sigurnost dobave nadilazi ikakve potencijalne distorzije tržišnog natjecanja koje se mogu dogoditi kod dobivanja državnih potpora.