Hrvatska će ipak umjesto kopnenog LNG- terminala graditi plutajući, FSRU terminal, objavio je prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko nakon sastanka s posebnim izaslanikom i koordinatorom za međunarodna energetska pitanja State Departmenta SAD- a Amosom J. Hochsteinom. Dvije su se strane suglasile da je LNG projekt na otoku Krku od obostranog interesa Hrvatske i SAD-a. "S obzirom na neučinkovitost prošle Vlade u donošenju ključnih odluka nužnih za izgradnju LNG terminala, prvi potpredsjednik Karamarko svom je sugovorniku iznio jasan stav da će ova Vlada dati najviši prioritet ovom projektu. Napomenuo je da će se u samom početku pristupiti projektu plutajućeg LNG terminala koji iziskuje puno manje troškove i bržu realizaciju, koja bi umjesto planiranih pet godina mogla dovesti do pune funkcionalnosti terminala u roku od dvije godine. Američka je strana obećala pomoć i u izgradnji plinskog transportnog sustava potrebnog za integraciju LNG terminala u postojeću mrežu RH", stoji u priopćenju Vlade.  Hrvatska je do sada izgubila godine razvijajući varijantu kopnenog terminala kapaciteta 6 mlrd. m³ plina godišnje, za što je ishodila i lokacijsku dozvolu. Plutajući terminal ili FSRU kapaciteta od 1 do 1,5 milijardu m³ mogao bi biti operativan u roku od godinu i pol do dvije, jer su s obzirom na manji kapacitet potrebne samo manji zahvati u plinskom transportnom sustavu. Takva varijanta puno je optimalnija je jer je višestruko jeftinija i lakše prati tržišne signale. Europa je preplavljena jeftinim ruskim plinom, a europski LNG terminali rade s prosječno 25% kapaciteta pa je ulazak u veliku investiciju u kopneni terminal rizičan i za investitore a i za državu koja se upušta u izgradnju plinske infrastrukture koja bi mogla zjapiti prazna. Uz prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka sastanku su nazočili i ministar poduzetništva Darko Horvat i Ivan Baketa, posebni savjetnik prvog potpredsjednika za nacionalnu sigurnost.