EU ne želi odbaciti Južni tok, ali projekt te veličine mora biti potpuno u skladu s europskim zakonima. To važi za svaku zemlju koja želi raditi na teritoriji EU-a, zaključeno je na sastanku ministara energetike 28 zemalja članica Unije u Bruxellesu. Europsko vijeće ima jedinstven stav da je Južni tok trebalo uskladiti s pravilima iz Trećeg energetskog paketa, koji zabranjuje da ista tvrtka bude i vlasnik plinovoda i jedini distributer. Naglašeno je i da EU prioritetno mora naći nove izvore opskrbe energijom, a to su izgradnja "Južnog energetskog koridora" i projekat Trans-jadranskog plinovoda (TAP) od Azerbejdžana, preko Turske do Italije, kao i izvora s južne obale Sredozemlja. "Obavijestio sam ministre o svojim sastancima u Bakuu i Astani o gradnji i onoga za što se nadamo da će biti ubrzanje južnih plinskih koridora. Žele da projekt bude izgrađen na vrijeme, do 2019. godine, da dostave plin od Kaspijskog mora do europske granice", kazao je Maroš Šefčovič, potpredsjednik Europske komisije za energetsku uniju, javlja Indikator. Ovakav razvoj događaja ide na ruku Hrvatskoj, preko čijeg teritorija bi do 2020. trebao biti izgrađen Jonsko-jadranski plinovod (IAP) koji će u ovaj dio Europe donijeti oko 4 milijarde m³ plina.