Gazprom i Mol grade plinovod koji zaobilazi Hrvatsku

Autor: A.H. Objavljeno: 12.10.2006. 🕜 23:00 Lokacija: Moskva (Rusija)

OAO Gazprom, najveći svjetski izvoznik prirodnog plina, investirat će oko pet milijardi eura u proširenje Blue Stream plinovoda koji vodi prema zapadnoeuropskim državama

OAO Gazprom, najveći svjetski izvoznik prirodnog plina, investirat će oko pet milijardi eura u proširenje Blue Stream plinovoda koji vodi prema zapadnoeuropskim državama, a prolazi kroz središnju i istočnu Europu - izvještava 'Poslovni dnevnik'. Gazprom će na projektu surađivati s mađarskim MOL-om, a zajednički planiraju do kraja ove godine pripremiti studiju izvedivosti projekta Blue Stream-2, priopćio je mađarski ministar gospodarstva Janos KOKA nakon sastanka s ruskim predsjednikokm Vladimirom PUTINOM i čelnicima Gazproma. Kako je rekao čelnik Gazproma Aleksej MILER, plin će se transportirati preko Turske do Grčke i Italije te vjerojatno Izraela, a razmatraju se i isporuke za Bugarsku, Rumunjsku, Mađarsku i Austriju. Godišnji kapacitet Blue Stream plinovoda danas iznosi oko 16 milijardi prostornih metara plina, a dovršen je 2001. godine. Prošle je godine njime transportirano pet milijardi kubičnih metara plina, dok bi se gradnjom drugog dijela kapacitet plinovoda do 2010. godine povećao na 24 milijarde prostornih metara. Hrvatska pak još ne zna kojem će se točno međunarodnome koridoru u budućnosti priključiti - piše 'Poslovni dnevnik'. Prema dr. sc. Stevi KOLUNDŽIĆU, savjetniku predsjednika Uprave Ine, mogući pravci dobave u budućnosti bi se trebali osigurati iz sjevernog Jadrana, završetkom projekta GEA, dodatnim uvozom iz Italije preko Slovenije te novim uvozom ruskog plina preko Mađarske do 2012. godine. Dr. sc. Kolundžić upozorava da su ti izvori nove dobave neizvjesni i nedostatni pa jedinom sigurnom opcijom ocjenjuje LNG projekt nakon 2012. godine, kada bi terminal bio kapaciteta pet milijardi prostornih metara plina od čega milijardu za Hrvatsku. Branko RADOŠEVIĆ, dipl. ing., direktor Plinacro-a ističe da transeuropsku mrežu čine prioritetni pravci iz sjeverozapadne Rusije, Alžira, Kaspijskog jezera i Srednjeg istoka pa za Hrvatsku postoje tri trase kao moguće opcije: Nabucco projekt, Interconector Grčka - Italija i Zapadnobalkanski koridor. "Proizvodnja primarne energije u Hrvatskoj 2005. godine pokazuje visoki udjel prirodnog plina: osim udjela vodnih snaga 33% i nafte 20%, prirodni plin je zastupljen s čak 37%. Stoga će se plinski sustav Hrvatske tijekom razdoblja 2007. - 2011. razvijati u tri smjera: plinskim sustavima Pula - Karlovac, Lika - Dalmacija te središnja i istočna Hrvatska" - zaključio je gosp. Radošević.