Neformalna Koordinacija za plin Hrvatske udruge poslodavaca, prošli je tjedan pred Ministarstvo gospodarstva izašla s nacrtom prijedloga, kojim nastoje utjecati na smanjenje cijene plina za veće potrošače, doznaje Energetika-net.com. U koordinaciji su potrošači koji godišnje troše oko 350 milijuna m3 plina, što je jednako polovini potrošnje Petrokemije, a njihovi zahtjevi za izmjenama Zakona o tržištu plina zasigurno će izazvati buru kod distributera plina. Kako doznajemo od voditelja Koordinacije, Velimira Gojnića, člana Uprave Wienerberger za regiju jugoistočne Evrope (SEE regija), njihovi su zahtjevi uglavnom usmjereni na adresu distributera, ali i promjene u tarifnim skupinama i monitoring cijene plina. Industrija traži da se tvrtkama s potrošnjom u proizvodnji većom od npr. 4 milijuna m3 godišnje, omogući da bude smještena u tarifni razred T4 s osnovnom cijenom plina nižom od skupine potrošača u tarifnoj grupi T3, što danas nije slučaj. Članice koordinacije željele bi uz to transparentne i jasne račune za plin i ostale troškove, koje plaćaju svakih 15 dana. Mnogi distributeri navode sve pod jednom stavkom – cijena ukupno potrošenog plina – što nije precizno, kaže Gojnić. Priznaje da ima distributera koji izdaju besprijekorne i razvidne račune za sve troškove koje kupac snosi, ali kaže da su oni u manjini. Nadalje, traži se da se industrijskim potrošačima, koji plin troše u proizvodnom procesu i onima koji troše više od npr. 2 milijuna m3 godišnje, omogući direktan priključak na magistralni plinovod, odnosno da otkupe postojeći plinovod, koji je sada u vlasništvu distributera plina. "Distributeri ostvaruju iznimne profite spajajući velike potrošače plina. Wienerberger je primjerice za 6 godina samo za lokalnu distribuciju plina 3,5 km dugim plinovodom, lokalnom distributeru platio čak 12 puta vrijednost sagrađenog priključka (računajući prema trenutačnim davanjima lokalnom distributeru) u ime naknade za transport i maržu (distributivna naknada). To je velik novac, a za puno manji iznos mogli smo sami napraviti svoj priključak", konstatira Gojnić za naš portal. Zbog toga HUP-ova koordinacija traži nižu distributivnu naknadu. Ta se naknada sada kod nekih potrošaća kreće i do 0,56 kn/m3, ovisno o distributivnom području, a koordinacija predlaže da ona iznosi maksimalno 0,08 kn/m3. Gojnić iz vlastitog primjera kaže da im distributivna naknada cijenu proizvodnje povisuje za čak 17 do 20% - toliko bi naime uštedili da imaju direktan priključak na magistralni plinovod. Isto tako, traži se ukidanje plaćanja troškova skladištenja plina za kontinuirane potrošače, što sada iznosi 0,05 kn/m3 i smatra se prihodom PSP-a Okoli. U Koordinaciji za plin drže da je nužan monitoring osnovne cijene plina na način da država u zakonsku regulativu ugradi mehanizme kontrole, koji ne bi spriječavali tržišno natjecanje proizvođača plina, ali koji bi potaknuli održivost industrije i doveli do jačanja konkurencije na hrvatskom tržištu. Traže i da se valorizira činjenica da Hrvatska ima 60% plina iz vlastite proizvodnje. Da bi se postigla tržišna cijena plina na hrvatskom tržištu za sve potrošače te tako osigurao nesmetani rad i konkurencija ponuđača plina, u HUP-u drže da bi država trebala jasno odrediti socijalne skupine potrošača, koji imaju pravo na subvencionirane cijene plina. HUP-ova inicijativa u MINGO-u je naišla na plodno tlo, pa je već dogovoren novi sastanak, a za 10-ak dana trebao bi se iskristalizirati završni prijedlog zakonskih izmjena, za koje se nadaju da bi mogle biti prihvaćene u drugom kvartalu ove godine. "Problem je u tome što industrija subvencionira plin za kućanstva. Ovakva situacija je jednostavno neodrživa - Wienerberger je, radi teške tržišne situacije, ali i nepredvidive i visoke cijene plina, u zadnjih 5 godina smanjio potrošnju plina za 4 puta. Vrlo slična situacija je i kod drugih sličnih proizvođača. Na žalost, došlo je i do velikog otpuštanja zaposlenika kod svih proizvođača, koji imaju gotovo nikakve šanse za ponovno zaposlenje. Očekujemo da distributeri plina neće biti sretni s našim traženjima, ali ovo je jedina šansa da se smanje neopravdni troškovi za industriju, kako bi ista preživila. Vlada mora jasno definirati socijane strukture i načine njihovog subvencioniranja. Tom odlukom bi se poslalala jasna poruka investitorima o jasnim namjerama Vlade da će poticati industrijalizaciju Hrvatske. Ako se nastavi na ovaj način očekuju nas daljnja zatvaranja tvrtki i masovna otpuštanja", kaže Gojnić. Iako industrija ima argumente za svoje prijedloge čini se malo vjerojatnim da će HUP-ova inicijativa proći "glatko", bez da se u raspravu o izmjenama Zakona o tržištu plina uključe sve zainteresirane strane. Iz distributivne naknade financira se gradnja i održavanje mreže, pa se može očekivati da će taj ionako težak posao u slučaju drastičnog smanjenja naknade početi "zapinjati" ili će jednostavno stati. Velik dio države nije plinoficiran, plinofikacija Dlmacije je tek započela i ima neizvjestan ishod a postojeća mreža u mnogim je krajevima zapuštena i treba joj temeljita obnova. Želi li država plinofikaciju trebat će naći neki kompromis između traženja HUP-a, distributera i proizvođača, odnosno trgovca plinom, ali i interesa malih kupaca plina. Na reakcije vjerojatno neće trebati dugo čekati.