Kako piše današnji Večernji list, iako se u INA-i stalno pozivaju na gubitke koje bilježe na prodaji uvoznog plina jer Vlada štiti cijenu tog energenta za kućanstva kako bi čuvala socijalni mir, nijednom se nisu pohvalili golemom zaradom koju imaju na prodaji plina iz domaće proizvodnje. Naime, Večernji list od dva neovisna izvora, inače stručnjaka u naftnom i plinskom biznisu, doznaje kako je cijena proizvodnje kubika domaćeg plina između 0,70 i jedne kune, ovisno o plinskom polju u sjevernom Jadranu (negdje je vađenje plina skuplje, negdje jeftinije), a taj isti plin INA distributerima prodaje po cijeni od 1,7 kuna po kubiku. To znači da INA na domaćem plinu, kojega godišnje proda oko 1,6 milijardi kubika, prema gruboj računici, ima zaradu od 1,542 milijarde kuna (nakon što se odbije i 3,6% rudarske naknade) ako se proizvodnja jednog kubika plina računa po najmanjoj cijeni od 0,70 kuna, piše Večernji list. Računa li se najveća cijena proizvodnje plina iz sjevernog Jadrana od jedne kune, to znači da je Inina zarada oko 1,08 milijardi kuna. Kako smo već pisali, INA je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježila gubitak od 460 milijuna kuna na uvoznom plinu (uvozi ga po cijeni od 2,2 do 2,4 kune kubik, a prodaje za 1,7 kuna), ali i s tim gubitkom INA i dalje na plinu (onom iz domaće proizvodnje) ima enormnu zaradu. Kako navodi Večernjak, cijena domaće proizvodnje plina u INA-i je tretirana kao dobro čuvana tajna i ovo je prvi put da se objavljuju konkretni iznosi koje je list doznao od dva pouzdana izvora. Neupitno je da ulaskom Hrvatske u Europsku uniju cijena plina mora postati tržišna, odnosno da Vlada, kao drugi najveći dioničar uz mađarski MOL, više neće moći diktirati cijenu tog energenta, ali je nejasno zašto je MOL-u tako olako prepuštena domaća proizvodnja plina i zašto se službeno taje cijene njegove proizvodnje. Naime, prema Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, Vlada bi do 1. prosinca trebala od INA-e otkupiti poslovanje plinom, ali samo biznis uvoznim plinom. Također, kako navodi list, mora se voditi računa o pretpristupnom sporazumu za EU koji INA-i i MOL-u jamči da će plin od 2012. godine prodavati po tržišnim cijenama. Sve će to značiti drastično poskupljenje plina, ali se Večernjakov izvor u Vladi nada da do njega ipak neće doći bez određenih odgoda. S druge strane, plinski stručnjaci upozoravaju kako u INA-i moraju biti svjesni da tržišne cijene donose i tržišne uvjete poslovanja. INA sada plaća 3,6% rudarske naknade za eksploataciju nafte i plina, a ta ista naknada u Mađarskoj iznosi 12%. Glavnim ugovorom o plinskom poslovanju predviđeno je da Ina tek od 2015. do 2025. tu naknadu plaća 10%. Stručnjaci kažu i kako bi Vlada INA-i mogla uvesti dodatni porez na vađenje nafte i plina, zaključuje Večernji list.