Kako navodi Novi list, ni uplovljavanje velikih prekooceanskih tankera ne bi trebao poremetiti funkcioniranje obližnjeg pristaništa. Planira se izgradnja lukobrana i novog mola za prihvat tankera, kojih bi godišnje bilo od 16 do 33 – dakle puno manje nego što je prvotno bilo planirano. Jedino će zbog plitkog mora u tom dijelu Tršćanskog zaljeva morati povećati dubinu sa sadašnjih 11 i pol na 13 i pol metara, zbog čega će morati iskopati 300 tisuća kubika blata i mulja.
Iako investitori naglašavaju pozitivne strane novog terminala, pritom posebno uvjeravajući da on neće predstavljati prijetnju okolišu, kao i njegovu važnost za gospodarstvo i potrošače, lokalni ekološki aktivisti, koji su pokopali jedan sličan projekt, već su na nogama.
Kritičari upozoravaju da će i novi terminal, bez obzira na to što je manji od prvotnog prijedloga, škoditi okolišu, turizmu i ribarstvu, koji su glavne gospodarske djelatnosti u tom dijelu Italije. Upozoravaju i da će novi tankeri dodatno opterećivati ionako preopterećen promet u tom dijelu Jadrana, jer su u blizini dvije velike luke, tršćanska i koparska.
Investitori su u Rimu već predali zahtjev za lokacijsku dozvolu i izradu studije utjecaja na okoliš. Italija još nije obavijestila susjedne zemlje o gradnji terminala, na što je obvezana međunarodnom konvencijom (ESPO) u slučaju da projekt utječe na okoliš susjednih zemalja. Italija se prije godinu dana pismeno obvezala da će svoje energetske planove ubuduće usklađivati sa Slovenijom i Hrvatskom, koje također imaju svoje planove o izgradnji LNG terminala, ne želeći više ignorirati pitanje prekograničnog utjecaja tih objekata, piše Novi list.
