Nakon što je prije nekoliko tjedana ruski premijer Vladimir PUTIN, nakon susreta s ukrajinskim kolegom Mikolom AZAROVOVOM, predložio da se ruski Gazprom spoji s ukrajinskim Naftogazom, pojavile su se spekulacije da bi to moglo dovesti u pitanje gradnju velikog međunarodnog plinovoda Južni tok koji bi trebao prolaziti kroz jugoistočnu Europu, pa bi se u taj projekt uključila i Hrvatska, piše Vjesnik. A da bi se Putinov prijedlog možda mogao i ostvariti pokazuje naglo snažno zatopljenje rusko-ukrajinskih odnosa nakon dolaska na vlast novog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča kojeg smatraju sklonog Rusima. Tako su Rusi Ukrajini već odobrili veliki popust na cijenu plina, za što su dobili pravo da još 25 godina koriste ukrajinsku luku Sevastopolj, a počeli su i razgovori o objedinjavanju nuklearne industrije, navodi Vjesnik te dodaje da je budućnost Južnog toka vrlo upitna, jer gubi smisao u slučaju udruživanja državnih energetskih tvrtki Gazproma i Naftogaza, izjavio je i Mihaly Bayer, dužnosnik mađarskog ministarstva vanjskih poslova za energetske odnose s inozemstvom. On smatra da u tom slučaju od tog velikog međunarodnog plinovoda neće biti ništa, jer je glavni razlog za gradnju Južnog toka bio zaobilaženje Ukrajine kako bi se izbjegli česti zimski problemi s opskrbom Europe ruskim plinom zbog rusko-ukrajinskih sporova. S tim se dobrim dijelom slažu i plinski stručnjaci, piše Vjesnik. Oni kao dodatne argumente navode da je Gazpromov cilj postati vlasnik svih plinovoda kroz koje prolazi njihov plin, te da će dovršetak gradnje plinovoda Sjeverni tok od Rusije ispod Baltika prema Njemačkoj osloboditi dio tranzitnih kapaciteta u ukrajinskim plinovodima, što će također smanjiti potrebu za gradnju Južnog toka . Međutim, u Ukrajini kažu da ih je Putinov prijedlog o spajanju Gazproma i Naftogaza iznenadio i ističu da se o tome zasad ne pregovara niti postoji plan udruživanja ruskog i ukrajinskog plinskog sustava, iako ne isključuju takvu mogućnost. Ali i oni se slažu da ni jedan plinovod od Rusije prema Europi koji zaobilazi Ukrajinu nije ekonomski isplativ. No, Boris Medvedev, ministar-savjetnik u ruskom veleposlanstvu u Hrvatskoj, ističe kako su ukrajinski čelnici predložili Rusiji odustajanje od gradnje Južnog toka te da se više plina transportira kroz Ukrajinu. »Ali Putin je odbio takvu mogućnost i rekao da će se ipak graditi Južni tok«, kaže Medvedev. U Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva ističu da od ruske strane nemaju nikakvih informacija da se bilo što mijenja zbog Južnog toka. »Gazprom i Plinacro rade studiju izvedivosti za uključivanje Hrvatske u taj veliki plinovod koja će biti gotova do kraja godine, nakon čega pada odluka o našem sudjelovanju u tom velikom međunarodnom projektu«, kaže državna tajnica za energetiku Nataša VUJEC, dipl. ing. Također, predsjednik Uprave Plinacra Jerko JELIĆ BALTA, dipl. ing. za Vjesnik je istaknuo da je potpisivanjem rusko-hrvatskog sporazuma o pristupanju Hrvatske Južnom toku tijekom posjeta premijerke Jadranke KOSOR Rusiji postignut politički i pravni okvir provedbe te definirano osnivanje zajedničke kompanije u kojoj bi Gazprom i Plinacro imali ravnopravne vlasničke udjele. Kad se do kraja ove godine završi studija izvedivosti projekta na hrvatskom teritoriju, odredit će se trasa, mjesto ulaza i izlaza, kapacitet i ostale karakteristike hrvatske dionice Južnog toka, rekao je Jelić Balta.