Ukrajina je spremna kupovati ruski prirodni plin po 0,386 USD/m3, izjavio je čelnik Nacionalne banke Ukrajine (NBU). Pri tome je istaknuto da će Ukrajina ispuniti sve svoje obaveze u pogledu duga za plin, kao što je bilo do sada.
Istodobno, ukrajinski ministar energetike i industrije ugljena Jurij PRODAN je u ukrajinskoj Vrhovnoj skupštini najavio da će vlada tužiti Rusiju Arbitražnom institutu u Stockholmu zbog plinskog ugovora iz 2009. godine. U skladu s time, pažljivo se priprema dokumentacija i analiziraju svi nedostaci tog ugovora, a vlada već okuplja i međunarodne odvjetnike koji su upoznati s tematikom, budući da su zastupajući velike europske plinske tvrtke ulagali slične tužbe protiv ruske plinske tvrtke Gazprom pred istim sudom. Do tih procesa ipak nikad nije došlo jer je Gazprom ugovorio izvansudsku nagodbu i omogućio povoljnije plinske ugovore.
Vezano uz to, čelnik ukrajinske naftne i plinske tvrtke Naftogaz navodi dva moguća načina kako riješiti problem plinskog duga prema Rusiji. Jedan je da se sklopi sporazum s Gazpromom da se zadrži prijašnja cijena plina od 0,2685 USD/m3, a drugi je da se postigne sporazum s europskim plinskim tvrtkama koje bi kupovale plin od Gazproma i potom ga prodavale Ukrajini. U skladu s time, Ukrajina je već predložila velikim europskim tvrtkama i Europskoj komisiji da počnu pregovore s Gazpromom o kupnji ruskog plina na zapadnoj granici Rusije za pumpanje u ukrajinska podzemna skladišta plina i transport prema Europi. Isto tako, Naftogaz je poslao službeni prijedlog Gazpromu da cijena ruskog plina i dalje bude 0,2685 USD/m3, no iz Rusije još nije stigao nikakav odgovor. Istodobno se podizanje cijene ruskog plina na oko 0,5 USD/m3 smatra 'netržišnim, neopravdanim i neprihvatljivim'.
No, ministar Prodan je također najavio da vlada planira ugovoriti reverzibilni uvoz plina s njemačkom tvrtkom RWE i s neimenovanom francuskom tvrtkom. Pri tome je sklapanju ugovora najbliži RWE.
Konačno, ukrajinska vlada je procijenila da je Rusija zadržavanjem važnih naftnih i plinskih polja na Krimu i obližnjim vodama Crnog mora izazvala Ukrajini štetu od 40 mlrd. dolara. Osim postojećih naftnih i plinskih polja te infrastrukture, u štetu je ubrojen i gubitak prihoda od proizvodnje plina iz škriljaca na Krimu. Naime, Ukrajina je ranije potpisala dva ugovora s najvećom europskom naftnom i plinskom tvrtkom Shell te američkim divom Chevron o istraživanju i proizvodnji plina iz škriljaca, javlja ruski portal 'Oil and Gas Eurasia'.
Istodobno, ukrajinski ministar energetike i industrije ugljena Jurij PRODAN je u ukrajinskoj Vrhovnoj skupštini najavio da će vlada tužiti Rusiju Arbitražnom institutu u Stockholmu zbog plinskog ugovora iz 2009. godine. U skladu s time, pažljivo se priprema dokumentacija i analiziraju svi nedostaci tog ugovora, a vlada već okuplja i međunarodne odvjetnike koji su upoznati s tematikom, budući da su zastupajući velike europske plinske tvrtke ulagali slične tužbe protiv ruske plinske tvrtke Gazprom pred istim sudom. Do tih procesa ipak nikad nije došlo jer je Gazprom ugovorio izvansudsku nagodbu i omogućio povoljnije plinske ugovore.
Vezano uz to, čelnik ukrajinske naftne i plinske tvrtke Naftogaz navodi dva moguća načina kako riješiti problem plinskog duga prema Rusiji. Jedan je da se sklopi sporazum s Gazpromom da se zadrži prijašnja cijena plina od 0,2685 USD/m3, a drugi je da se postigne sporazum s europskim plinskim tvrtkama koje bi kupovale plin od Gazproma i potom ga prodavale Ukrajini. U skladu s time, Ukrajina je već predložila velikim europskim tvrtkama i Europskoj komisiji da počnu pregovore s Gazpromom o kupnji ruskog plina na zapadnoj granici Rusije za pumpanje u ukrajinska podzemna skladišta plina i transport prema Europi. Isto tako, Naftogaz je poslao službeni prijedlog Gazpromu da cijena ruskog plina i dalje bude 0,2685 USD/m3, no iz Rusije još nije stigao nikakav odgovor. Istodobno se podizanje cijene ruskog plina na oko 0,5 USD/m3 smatra 'netržišnim, neopravdanim i neprihvatljivim'.
No, ministar Prodan je također najavio da vlada planira ugovoriti reverzibilni uvoz plina s njemačkom tvrtkom RWE i s neimenovanom francuskom tvrtkom. Pri tome je sklapanju ugovora najbliži RWE.
Konačno, ukrajinska vlada je procijenila da je Rusija zadržavanjem važnih naftnih i plinskih polja na Krimu i obližnjim vodama Crnog mora izazvala Ukrajini štetu od 40 mlrd. dolara. Osim postojećih naftnih i plinskih polja te infrastrukture, u štetu je ubrojen i gubitak prihoda od proizvodnje plina iz škriljaca na Krimu. Naime, Ukrajina je ranije potpisala dva ugovora s najvećom europskom naftnom i plinskom tvrtkom Shell te američkim divom Chevron o istraživanju i proizvodnji plina iz škriljaca, javlja ruski portal 'Oil and Gas Eurasia'.
