Uvoz ukapljenog prirodnog plina u Kinu u veljači je pao na najnižu razinu od 2020., na 4,5 milijuna tona, pokazali su podaci Kplera, a prenosi Bloomberg. Relativno topla veljača pridonijela je slabijoj potražnji, što je dovelo do toga da je Kina skliznula na globalno drugo mjesto u uvozu LNG-a, a pretekla ju je Japan kao najvećeg potrošača plavog goriva. Osim vremenskih prilika, potražnja u Kini bila je slabija i zbog niže industrijske aktivnosti i velikih i punih skladišta plina.
Prošle je godine Kina doživjela porast uvoza plina dok je nastojala popuniti svoja skladišta. Samo u prvoj polovici godine ukupni uvoz prirodnog plina zabilježio je godišnji rast od 14,3%, dosegnuvši 64,65 milijuna tona. Nakon žurbe da se popune skladišta, uvoz prirodnog plina je oslabio.
U međuvremenu, uvođenje uzvratne carine od 15% na uvozni američki LNG-a, s druge strane, utjecalo bi na buduće tokove energenata od i u najvećeg svjetskog uvoznika energije.
Upada li Trump dugoročno u vlastitu jamu?
Očekuje se da će carine, koje je pokrenuo predsjednik Trump uvođenjem dodatnih 10% carina na sav kineski uvoz u Sjedinjene Države, utjecati na globalna energetska tržišta. Kina bi mogla prestati kupovati američki LNG na spot tržištu i pokušati zamijeniti američke terete s drugih mjesta nakon što carine stupe na snagu.
Kineski kupci plina također bi mogli više oklijevati vezati se za dugoročnu ugovornu opskrbu američkog LNG-a iz projekata za koje se očekuje da će donijeti konačne investicijske odluke u nadolazećim godinama, kažu analitičari i predstavnici industrije.
Ako američko-kineski trgovinski spor eskalira, kineski kupci možda neće biti voljni sklopiti dugoročne ugovore o kupnji američke energije. To je problem i moglo bi potkopati jedan od glavnih prioriteta Trumpove administracije – povećanje izvoza LNG-a kako bi se smanjio trgovinski deficit SAD-a i povećao geopolitički utjecaj.
