Cijene plina dosegnule su u ponedjeljak u Europi najvišu razinu u proteklih 15 mjeseci, uz pojačanu potražnju zbog niskih temperatura i ukinute cjenovne limite na razini EU-a.
Na referentnoj nizozemskoj digitalnoj burzi TTF megavatsat plina stajao je jutros 53,9 eura, najviše od kraja listopada 2023. godine. Fjučesima za drugi kvartal trguje se trenutačno po cijeni od 52,8 EUR/MWh.
Od prošlog tjedna plin je na TTF-u poskupio otprilike 11 posto, a od sredine rujna za čak 50 posto. Najjeftiniji je bio u ožujku 2025. kada je za MWh trebalo izdvojiti 29,13 eura, a vrijedi naglasiti I da je Europa prije rata u Ukrajini i sankcija Rusiji u veljači 2021. MWh plaćala 17 eura/MWh.
Trading Economics prognozira da će se cijena plina u narednih godinu dana u Europi kretati oko 59,98 eura/MWh, ako ne bude novih potresa. Europa je cjenovno više nego ikad ovisna o globalnom tržištu i punjenje plinskih skladišta za jesen ove će godine biti doista skupo. Analitičar ICIS-a Alex Froley kazao je da će se Europa teže natjecati za LNG terete - na tržištu postoji dovoljno fleksibilnog LNG-a da to pokrije, ali to ima svoju cijenu.
Poticaj cijenama plina bila je snažna potražnja zbog niskih temperatura, nakon dvije blage zime u Europi. Neki neplanirani prekidi u Norveškoj samo su povećali zabrinutost za opskrbu. Međutim, ruska opskrba preko Turskog toka bio je jači tijekom siječnja s ukupnim protokom od 1,4 bcm, što je povećanje od 1,7 % na mjesečnoj razini i povećanje od 26% na godišnjoj razini.
Istekao je cjenovni limit postavljen 2022.
U petak je istekao cjenovni limit koji je Europska komisija uvela krajem 2022. godine kako bi obuzdala naglo poskupljenje plina uslijed rata i sankcija.
Komisija je postavila stroge uvjete za njegovo aktiviranje pa se tako trgovina na burzama obustavlja ako cijena na TTF-u premaši 180 eura. Limit stupa na snagu i ako je cijena na TTF-u tri dana zaredom za 35 dolara veća od referentne cijene ukapljenog prirodnog plina na svjetskim tržištima.
Talijanski ministar energetike Gilberto Pichetto Fratin rekao je pak početkom siječnja da bi limit trebao ostati na snazi i da bi ga Komisija trebala sniziti na 50 ili 60 eura”. Takav razvoj situacije malo je vjerojatan.
Snažnija zima bitno je ispraznila plinska skladišta na starom kontinentu koja su trenutačno na 52,6 % popunjenosti, u odnosu na 69% prošle godine u isto vrijeme, odnosno 60% koliko iznosi petogodišnji prosjek.
Problem s praznim skladištima
Države članice Europske unije upravo su ispunile obavezni minimalni cilj skladištenja plina koji je kolektivno postavljen za 1. veljače, ali prema podacima o stanju plina u skladištima, tri države članice nisu ga postigle, a četvrta ga je samo malo premašila. Prema obveznom zahtjevu za punjenjem skladišta koji je uveden u EU, države članice moraju napuniti svoja skladišta plina do najmanje 90% do 1. studenog svake godine.
Uredba također utvrđuje parcijalne vrijednosti: skladišne zalihe ne smiju pasti ispod 50 % (po mogućnosti ispod 55 %) do 1. veljače 2025. godine, a ispod 30% (po mogućnosti ispod 45%) do 1. svibnja 2025. godine. Hrvatska je među nekoliko zemalja čija su skladišta ispod preporučenog limita i s današnjim danom skladište plina Okoli je napunjeno sa samo 35% čime je ušlo u 'tamno crveno'. U sličnoj situaciji s količinama plina u skladištu sada su Francuska (34,8 %), Nizozemska (36,4 %). Zalihe u Hrvatskoj pokrivale su početkom veljače po GIE samo šest posto godišnje potrošnje. Blizu je i Portugal s pokrivenih sedam posto godišnje potrošnje.
Najnižu pokrivenost bilježila je Belgija, od samo dva posto. Straha za sigurnost opskrbe ne treba biti pošto kapacitete Okola skroman a Hrvatska je preko LNG terminala uvoznik plina te ima i vlastitu proizvodnju od cca 2,15 mil. m3 plina dnevno.
Izuzeci od EU ciljeva za plinska skladišta
Neke zemlje (Češka, Latvija, Slovačka, Mađarska i Austrija) izuzete su od međuciljeva propisa o obveznom punjenju skladišta plina u EU-u, točnije, minimalni potrebni cilj punjenja skladišta mora se izračunati drugačije u njihovom slučaju, što rezultira puno nižim ciljani brojevi.
Jedan od glavnih razloga manjka skladišnih kapaciteta od minimalno potrebnih, uz stalno hladnije vrijeme, jest neuobičajena situacija na europskom tržištu plina: cijena ljetnog terminskog plina daleko premašuje cijenu zimskog plina, što čini neekonomičnim nadopunjavanje zaliha. Neke zemlje (Češka, Latvija, Slovačka, Mađarska i Austrija) izuzete su od međuciljeva propisa o obveznom punjenju skladišta plina u EU-u, točnije, minimalni potrebni cilj punjenja skladišta mora se izračunati drugačije u njihovom slučaju, što rezultira puno nižim ciljani brojevi. zemlje u kojima skladišni kapacitet premašuje prosječnu godišnju potrošnju plina mogu dobiti smanjene ciljeve. Za te je zemlje cilj nadopune postavljen na 35% prosječne godišnje potrošnje plina u zemlji tijekom prethodnih pet godina. Države članice koje izvoze značajne količine plina u zemlje koje nisu članice EU-a tijekom referentnog razdoblja (2016. – 2021.) mogu te izvozne količine odbiti od svojih potreba za skladištenjem.
