Polovina EU članica zaziva sankcije i na ruski LNG

Autor: N. D. Objavljeno: 15.01.2025. 🕜 15:46 Lokacija: Bruxelles (Belgija)
  • Tanker za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otpremnom terminalu na poluotoku Jamal u Rusiji (izvornik: Novatek 2020.)

• Jamal, Novatek, Rusija, LNG
    Izvor: Novatek

Ruskim metanijerama trebalo bi zabraniti pristajanje u europske luke

Deset zemalja Europske unije pozvalo je Europsku komisiju da zabrani uvoz plina iz plinovoda i ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Rusije, pokazuje dokument u koji je Reuters imao uvid, dok Europa raspravlja o novim sankcijama Moskvi zbog rata u Ukrajini. EU naime priprema svoj 16. paket sankcija usmjerenih na rusko gospodarstvo, uoči treće godišnjice potpune invazije Moskve na Ukrajinu u veljači 2022.

Deset zemalja, uključujući Češku, Dansku, Estoniju i Finsku, žele da Europa ide korak naprijed, kako bi smanjila prihode koji teku u Moskvu. No, to istodobno posredno utječe na sve veće cijene plina u Europskoj uniji koja troši najmanje količine plina od 2019.. Iz Rusije stiže ove zime oko od 2 mlr. m3 LNG-a mjesečno, a iz SAD-a oko 4 mlrd. m3

"Kao krajnji cilj, potrebno je zabraniti uvoz ruskog plina i LNG-a što je prije moguće", rekle su zemlje u zajedničkom dokumentu u koji je Reuters imao uvid, a potpisale su ga i Irska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska i Švedska, referirajući se na RePower EU koji predviđa apsolutnu dijetu od ruskog plina do kraja 2027.  kada bi u radu trebali biti novi proizvodni kapaciteti terminala diljem svijeta. Deset zemalja je reklo da ruskim LNG tankerima također treba zabraniti pristajanje unutar EU. Uvođenje još rigoroznijih sankcija itekako bi utjecalno na cijene plina za proljeće i ljeto, kada će trebati puniti nadprosječno ispražnjena skladišta plina. 

 
Ruski plin trn je u oku 

 

Europska unija je 2024. godine uvezla 297,9 milijardi m3 plina, od čega je 54,45 milijardi kupljeno od Rusije. To je 21 % više od količine nabavljene 2023. godine. Oko 20% ruskog LNG-a koji dolazi u Europu ponovno se izvozi u treće zemlje, što je praksa koja će biti zabranjena sankcijama EU-a u ožujku.

Prema tim podacima, ruski udio na plinskom tržištu EU u protekloj je godini porastao sa 14,2 posto na 18,3 posto. Time je Rusija postala drugi najveći izvoznik plina u EU, nakon Norveške, a slijedi SAD, pokazuju podaci Bruegela.

Mađarski premijer Viktor Orban prethodno se usprotivio ruskim energetskim sankcijama, dok je slovački premijer Robert Fico prošlog tjedna rekao da je osigurao opskrbu Slovačke plinom tijekom posjeta ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u prosincu.

Uvoz ruskog plina dodatno je pao ovog mjeseca, a Slovačka je obećala da će pokušati obnoviti dogovor o transportu preko Ukrajine. Nakon početka rata u Ukraijini energetska kriza koštala je europske vlade procijenjenih 650 milijardi eura između rujna 2021. i siječnja 2023. u mjerama za ublažavanje visokih cijena. 

Nejasno je što Europska komisija planira učiniti, ali potpuna zabrana ruskog uvoza malo je vjerojatna sve dok globalno tržište LNG-a ne bude bolje opskrbljeno za koju godinu.

Međutim, odlazeća Bidenova administracija u SAD-u upravo je uvela dodatne sankcije ruskoj naftnoj i plinskoj industriji, što bi moglo učiniti stvari neugodnima za Bruxelles.

 

 

TAGOVI