Još uvijek nije utvrđena točna trasa plinova Južni tok kojim ruska tvrtka Gazprom namjerava transportirati plin do Italije, za što je posebno zainteresirana Srbija, piše Poslovni dnevnik. Tamošnja vlada omogućila je ruskoj kompaniji Gazprom Neft da s većinskim udjelom uđe u Naftnu industriju Srbije pod povoljnim financijskim uvjetima. To je bio njezin ustupak za obećanu izgradnju magistralnog plinovoda koji je za Srbiju, u energetskom pogledu, od izuzetne važnosti, jer se na tom energentu pravi razvojna stategija cjelokupnog gospodarstva. Ruska kompanija Gazprom, koja je s talijanskim Enijem dogovorila gradnju Južnog toka, obećala je srpskoj vladi da će plinovod prolaziti kroz tu državu, ali realizacija tog projekta još uvijek je neizvjesna, navodi list. Predviđa se da će tako biti do rujna, do kada u ruskoj kompaniji treba biti završena studija izvodljivosti, na temelju koje će biti procijenjena isplativost izgradnje plinovoda i definiran njegov pravac. Sve do tada u igri su mnogobrojne spekulacije zbog kojih u Srbiji strahuju da bi u konačnici mogli ostati kratkih rukava. Dok Gazprom ne napravi definitivnu studiju izvodljivosti medijima je ostavljen prostor za ucrtavanje pravca plinovoda na “svoju ruku”. U Moskvi je prošlog tjedna sklopljen sporazum s mađarskom stranom prema kojem bi Južni tok prolazio kroz tu državu. Ta okolnost, kao i nesiguran transport ruskog plina preko Ukrajine, povećava nadu da će Južni tok, čija gradnja treba biti završena najranije do 2013. igodine, jednim svojim dijelom ipak prolaziti kroz Srbiju. Prilikom potpisivanja energetskog sporazuma s Moskvom, koji osim naftnog dijela obuhvaća i izgradnju plinovoda, Beogradu je obećan kapacitet od najmanje 15 milijuna kubičnih metara godišnje, što predstavlja donju granicu koja zadovoljava srpske apetite. Prema sporazumu, Gazprom i Srbijagas su već trebali osnovati zajedničko poduzeće u čijoj nadležnosti bi bila izgradnja plinovoda kroz Srbiju, ali je taj posao dva puta odlagan na zahtjev ruskog partnera, što stvara plodno tle za spekulacije da od gradnje neće biti ništa pa do mogućnosti da plinovod zaobiđe Srbiju tako što bi išao preko Rumunjske, dok bi Srbija dobila krak, koji ne bi imao tranzitno značenje. Upitno je isplati li se Gazpromu da preko Srbije, koja godišnje troši 2,2 milijarde kubičnih metara plina, ide magistralni pravac ili preko Rumunjske u kojoj je potrošnja daleko veća, piše Poslovni dnevnik. Za sada se zna da će plinovod iz Bugarske imati tri kraka. Jedan će ići prema Grčkoj, drugi prema Srbiji, dok treći još nije poznat. U Beogradu se ne skriva nezadovoljstvo što je Gazprom ugovorio s Mađarima izgradnju skladišta plina kapaciteta 1,3 milijarde kubičnih metara što znači da skladište u Banatskom Dvoru neće imati regionalno značenje, piše Poslovni dnevnik. Dodajmo ovome kako je izgradnja plinovoda Nabucco isključena s liste prioriteta Europske unije u koje je spremna uložiti pet milijardi eura. Prema ocjeni stručnjaka, isključivanje Nabucca - koji Europu treba povezati s kaspijskom regijom zaobilazeći Rusiju - s liste prioritetnih zadataka odlaže njegovu realizaciju i uvećava važnost Južnog toka.