Kako bi se ubuduće izbjegli uobičajeni problemi u opskrbi plinom zimi, kad je potrošnja zbog grijanja višestruko veća nego ljeti, Plinacrova tvrtka-kćer Podzemno skladište plina (PSP) planira gradnju novih podzemnih skladišta plina u Grubišnom Polju i Beničancima, piše Vjesnik. Takav način osiguravanja dodatnih količina tog sve popularnijeg energenta za sezonu grijanja je uobičajen i u Europi, jer se dobava plina iz vlastite proizvodnje i uvoza zbog tehničkih i ugovornih ograničenja zimi ne može bitnije povećati pa i druge zemlje višak plina u toplijem dijelu godine spremaju u podzemna skladišta i koriste ga zimi, u vrijeme najveće potrošnje. Vjesnik navodi kako se u Grubišnom Polju planira sagraditi manje skladište koje će se koristiti samo za pokrivanje vršne potrošnje kad postojeće skladište u Okolima zbog tehničkih ograničenja za vađenje plina ne može zadovoljiti potrebe iako u njemu još ima dovoljno plina. »Naime, analize stručnjaka pokazale su da je kapacitet tog skladišta od oko 550 milijuna prostornih metara uglavnom dovoljan za zimsku sezonu, ali se iz njega u vrijeme kad su potrebe najveće ne može u kratkom vremenu iscrpiti dovoljno plina«, objašnjava predsjednik Uprave Plinacra Jerko JELIĆ BALTA. Zato su odlučili uz ulaganje od 100 do 120 milijuna kuna sagraditi manje, 'vršno' skladište plina u Grubišnom Polju koje će nadopunjavati rad postojećeg u Okolima tako što će u kratkom vremenu u plinski sustav moći ubaciti prilično velike količine, čime bi uklonili najveći problem u opskrbi plinom zimi. Osim toga, odlučili su povećati i maksimalni iscrpak plina iz Okola u jednom satu i danu pa su u tom skladištu tehničkim preinakama dotadašnji najveći satni izlazni kapacitet s 240 000 prostornih metara (kod maksimalno napunjenog skladišta s 560 milijuna kubika) povećali na 275.000 prostornih metara kod već dijelom ispražnjenog skladišta u kojem je još bilo 400 milijuna kubika, piše Vjesnik. To znači da bi kod maksimalno napunjenog skladišta taj iscrpak vjerojatno dosegao i 280 000 kubika na sat. Budući da za gradnju skladišta u Grubišnom Polju planiraju koristiti Inino plinsko polje, počeli su se dogovarati s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva i INA-om, jer ta tvrtka ima dozvolu Ministarstva da na tom polju crpi plin. Cilj je dogovor kako da INA što prije iscrpi plin iz tog polja i onda ga ostavi Plinacrovoj tvrtki-kćeri Podzemno skladište plina koja bi tamo sagradila novo skladište. Planirano je da se iz njega u jednom satu maksimalno može iscrpiti 100.000 do 115.000 prostornih metara plina, čime bi se za 30 do 40 posto povećale najveće količine plina koje se u jednom satu mogu dobiti iz skladišta u vrijeme kad je potrošnja maksimalna, što bi znatno pomoglo normalizaciji opskrbe potrošača zimi. Novo skladište u Grubišnom Polju omogućilo bi i puno bolje korištenje postojećeg u Okolima. Naime, analize rada Okola pokazuju da je zadnjih godina iz tog skladišta godišnje prosječno iscrpljeno manje od 300 milijuna kubika, dakle otprilike polovicu njegova kapaciteta, dok će se nakon gradnje novog moći puno bolje koristiti, jer će se Grubišno Polje tijekom sezone moći više puta napuniti i isprazniti. U Plinacru planiraju da bi novo skladište moglo proraditi već 2013. To, doduše, ovisi o brzini dogovora s MINGORP-om i INA-om, ali čelni čovjek Plinacra tu ne očekuje probleme, jer je provedba tog projekta u interesu svih. Vjesnik navodi kako prema postojećim procjenama, ta dva skladišta zadovoljila bi potrebe Hrvatske do 2016. pa su se u trećoj fazi razvoja skladišnoga kapaciteta odlučili za gradnju novog velikog podzemnog skladišta plina. Kao najbolja lokacija iz više je razloga komparativnim analizama svih potencijalnih lokacija izabrano naftno polje u Beničancima. Budući da je to veliko ležište, planiran je razvoj skladišta u nekoliko faza. Ako se želi da proradi nakon 2016., prvo treba do kraja 2014. napraviti pilot-projekt kojim bi se utvrdile mogućnosti tog ležišta kao skladišta. To podrazumijeva korištenje manjeg dijela ležišta za skladište kapaciteta 50 milijuna prostornih metara iz kojeg bi se moglo isporučivati do 25.000 prostornih metara na sat. Ako pilot-projekt opravda očekivanja, u drugoj bi se fazi, u skladu s postojećim procjenama povećanja potrošnje plina u Hrvatskoj, prvo sagradilo skladište kapaciteta 510 milijuna prostornih metara, dakle gotovo jednako jedinom postojećem u Okolima. To skladište bi, prema postojećim planovima, proradilo od 2017. Nakon toga bi se volumen skladišta u trećoj fazi mogao još znatno povećati u skladu s potrebama do ukupno dvije milijarde prostornih metara. Dio bi se, na primjer, mogao koristiti za strateške zalihe plina za državne potrebe, a drugi, veći dio kao pravo komercijalno skladište za domaće, ali i za potrebe regije. »Kako je riječ o vrlo kompleksnom projektu koji se tek koncipira, zasad je teško preciznije govoriti koliko bi novca trebalo uložiti u tu veliku investiciju, ali vjerujemo da novac neće biti teško naći, jer su za takva ulaganja u regulirane djelatnosti zainteresirani mnogi jer donose sigurnu zaradu«, kaže predsjednik Uprave Plinacra. Stručnjaci upozoravaju da nova skladišta plina treba graditi bez odgađanja kako nas ne bi ugrozila regionalna konkurencija. Naime, mnoge okolne zemlje već su sagradile nova skladišta ili to planiraju pa bi dugoročnim ugovorima potrošače mogli vezati uza se. »Prednost na tržištu uvijek će imati onaj koji bude jeftiniji, a to ovisi o karakteristikama utiskivanja i crpljenja plina. To je jedan od razloga zašto je lokacija u Beničancima dobila prednost pred planom da se uz postojeće skladište u Okolima sagradi još jedno. Naime, Beničanci će imati puno veći volumen te manje troškove utiskivanja i crpljenja, pa će biti puno konkurentniji, dok bi karakteristike skladišta Okoli 2 bile čak lošije od postojećeg te bi trošak skladištenja bio veći. Od konkurencije ne strahujemo i zbog toga što su potrebe za skladištima jako velike i dalje se povećavaju, pa smo sigurni da će biti dovoljno tržišta«, kaže Jerko Jelić Balta.