Prema pisanju Večernjeg lista, u izgradnji terminala za ukapljeni prirodni plin udio hrvatskih tvrtki trebalo bi biti 40 do 45%. Međutim, kako raste složenost poslova, tako i udio hrvatskih tvrtki opada i mogao bi iznositi tek oko 5%, dok bi u najjednostavnijim, tzv. zemljanim radovima hrvatske tvrtke sudjelovale sa čak 95%. Tvrdi to za list Mario Polla, voditelj odsjeka industrije u riječkom HGK koji u ime 20-ak tvrtki samo iz Primorsko-goranske županije, koje bi mogle sudjelovati u izgradnji LNG terminala, traži od Vlade RH, ali i nadležnog ministarstva gospodarstva da pronađu model kako bi se link Adria LNG konzorciju uvjetovalo da hrvatske tvrtke, naravno ako su konkurentne i zadovoljavaju jednake uvjete kao i strane, ipak dobiju prednost budući da je riječ o investiciji na hrvatskom teritoriju. S druge pak strane, Aris Večerina, član uprave Mack Project Engineering Groupa, riječke tvrtke koja bi koordinirala tvrtke koje bi sudjelovale u izgradnji LNG terminala, navodi primjer kako se i pri izgradnji plinskih platformi u Sjevernom Jadranu u natječajmia uvjetovalo sudjelovanje hrvatskih tvrtki u toj investiciji. Glasnogovornica konzorcija Adria LNG, Andreja Pavlović za list je istaknula kako je konzorcij hrvatskim tvrtkama dao više od godinu dana da se pripreme za sudjelovanje u tom projektu, ali kako zbog specifičnosti i složenosti određenih poslova u izgradnji LNG-a domaće tvrtke nemaju za njih ni iskustvo ni znanje. Iako, nastavila je, hrvatske tvrtke ne mogu imati povlašteni položaj u odnosu na strane ipak će se o njima voditi računa. Jednak odgovor pristigao je i iz MINGORP-a gdje kažu kako će se neslužbenim kanalima zalagati za njihovo sudjelovanje u projektu.