U 11 mjeseci prošle godine robna razmjena između Hrvatske i Turske iznosila je ukupno 655,3 milijuna američkih dolara. Iz Turske se u tom vremenu uvezlo razne robe u vrijedne više od 563 milijuna američkih dolara, dok je izvoz bio standardno skroman i iznosio tek 92 milijuna američkih dolara. Značajan porast uvoza robe iz Turske zamjetan je od 2003. Brojke su takve zahvaljujući uvozu plastičnih cijevi iz Turske za potrebe plinofikacije Dalmacije i Like. Krajem prošle godine samo preko šibenske luke prekrcano je oko 15.000 tona plastičnih cijevi ili više od 30.000 komada cijevi, od kojih je svaka teška 2,5 tona i duga 12 metara. Tu količinu tereta u šibensku luku dovelo je šest teretnih brodova. Još veće količine, saznajemo, stigle su, također morskim putem, u druge hrvatske luke koje su bliže mjestima gradilišta plinovodnog sustava, točnije u Rijeku, Split i Ploče. Koliko je točna količina cijevi dosad uvezena iz Turske, nije poznato, ali se zna da se na području Dalmacije i Like upravo gradi čak 1450 kilometara plinovoda na koji će se moći priključiti 130.000 kupaca. Investicija je vrijedna 800 milijuna kuna. Hrvatska već nekoliko godina zaredom u Tursku najviše izvozi naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala, koji čine udjel od 37,3 posto ukupnog hrvatskog izvoza u tu zemlju. Po količini izvoza slijede dušična gnojiva, dok treće mjesto drže otpaci i lomljevina od željeza ili čelika. Riječ je, saznajemo, o starim brodovima koji se u Turskoj pretvaraju u staro željezo. Nakon gašenja rezališta Sveta Kaja kod Splita, Hrvatska je, naime, ostala bez rezališta, piše Vjesnik.