Cijene plina na europskom tržištu naglo su pale na početku trgovanja 27. srpnja, nakon što su Sjedinjene Američke Države tijekom vikenda obustavile napade na Iran, dok je Iran signalizirao prekid uzvratnih napada u Perzijskom zaljevu. Reakcija tržišta pokazuje koliko je europsko tržište plina i dalje osjetljivo na geopolitičke događaje i moguće poremećaje u globalnim tokovima ukapljenog prirodnog plina (LNG).
Ugovor za isporuku plina za kolovoz ove godine na nizozemskoj burzi TTF pao je za čak 8,58 %, na 66,29 USD/(MW h), odnosno 58,12 EUR/(MW h). Time je cijena znatno pala u odnosu na petak, 24. srpnja, kada je premašila 73 USD/(MW h), odnosno 64 EUR/(MW h), dosegnuvši najvišu razinu u posljednjih godinu dana.
Pad cijena prirodnog plina dio je šire reakcije energetskih tržišta na znakove mogućeg smirivanja situacije na Bliskom istoku. Cijena nafte tipa Brent tijekom azijskog trgovanja pala je na 90 USD/bbl, dok su se tržišni sudionici usredotočili na mogućnost obnove transporta energenata kroz ključne pomorske pravce.
Hormuški tjesnac ostaje ključni rizik
Jedan od ključnih čimbenika za daljnje kretanje cijena bit će pitanje mogućeg ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca. Njime prolazi značajan dio globalne trgovine energentima, a svaki dulji poremećaj u transportu može imati izravan utjecaj na dostupnost LNG-ja na svjetskom tržištu.
Posebno je važna situacija s katarskim LNG-jem. Obnovljeni sukobi sredinom srpnja naglo su prekinuli oporavak katarskih isporuka, a povratak većih količina LNG-ja na tržište mogao bi biti ključan za ublažavanje pritiska na europske kupce.
Ipak, trenutačni pad cijena ne znači da su rizici za opskrbu uklonjeni. Tržište sada pokušava procijeniti kada bi se transportni tokovi mogli normalizirati i u kojoj bi se mjeri katarski LNG mogao vratiti na globalno tržište. Svako dulje kašnjenje moglo bi dodatno pojačati konkurenciju između Europe i Azije za dostupne količine LNG-ja.
Male zalihe povećavaju osjetljivost tržišta
Poseban problem za Europu predstavljaju razine zaliha prirodnog plina koje su trenutačno na 54,2%. Europska skladišta upravo se nalaze na drugoj najnižoj razini za ovo doba godine u posljednjih 15 godina i također su mnogo manje od petogodišnjeg prosjeka.
Zbog toga je Europa uoči sljedeće sezone grijanja pod dodatnim pritiskom. Za ostvarivanje ciljeva zapunjenosti skladišta bit će potrebno osigurati kontinuirane isporuke plina tijekom preostalih mjeseci sezone punjenja. U slučaju novih geopolitičkih poremećaja ili smanjenja dostupnosti LNG-ja, tržište bi se ponovno moglo suočiti s naglim rastom cijena.
Trenutačno smirivanje napetosti na Bliskom istoku stoga predstavlja kratkoročno olakšanje za europske kupce, ali ne i potpuno rješenje problema. Daljnje kretanje cijena prirodnog plina na TTF-u ovisit će o kombinaciji geopolitičkog razvoja, normalizacije tokova LNG-ja, konkurencije s azijskim kupcima i brzine punjenja europskih skladišta.
Europsko tržište plina tako i dalje ostaje izrazito osjetljivo na svaki poremećaj u globalnom lancu opskrbe. Iako je cijena nakon prošlotjednog snažnog rasta naglo korigirana, niska razina zaliha i neizvjesnost oko povratka katarskog LNG-ja na tržište i dalje predstavljaju ključne rizike za cijene plina tijekom ostatka godine i uoči sljedeće zime.
