Vlada Sjeverne Makedonije službeno je potpisala memorandum o suradnji s Kazanci grupom, koja je zainteresirana za ulaganje od 1 milijardu eura, što će biti najveći energetski projekt u zemlji.
Premijer Hristijan Mickoski kaže da je izgradnja kogeneracijskih plinskih centrala jedino trajno rješenje za zagađeni zrak u državi, te da bi sve drugo značilo „stavljanje problema pod tepih“.
„U Sjevernoj Makedoniji Kazanci grupa uložit će 1 milijardu eura u izgradnju sekundarne plinske mreže, toplovodne mreže i kogeneracijskih centrala s instaliranim kapacitetom od 500 MW, koje će godišnje proizvoditi 4,1 TWh električne energije i 720 GWh toplinske energije“, stoji u vladinom planu.
Prva faza predviđa izgradnju kogeneracijskih postrojenja u većim urbanim sredinama: Skoplje, Kumanovo, Tetovo i Gostivar. Do 2028. godine nove centrale trebale bi isporučivati više od 700 GWh toplinske i električne energije, uz postupnu zamjenu dijela ugljena, na kojemu još rade termoelektrane u zemlji. Početak izgradnje očekuje se 2026. godine.
Pregovori i s drugim investitorima
„Nastavljamo s pregovorima i očekujem da ćemo precizirati lokacije. U Skoplju je u igri nekoliko lokacija, isto tako u Kumanovu, Tetovu, Gostivaru, dakle većim urbanim sredinama. Tu su i ostali gradovi, s obzirom da će se u Bitoli problem grijanja riješiti završetkom projekta toplifikacije iz REK Bitola“, dodaje premijer.
Kazanci grupa je vodeća turska kompanija u energetskom sektoru, koja upravlja instaliranim kapacitetom većim od 3.500 MW u osam država, te je aktivna u 22 zemlje.
Za ulaganja u ovakve projekte, premijer je najavio da Vlada pregovara i s nekoliko drugih stranih investitora.
„Osim Kazanci grupe, već smo u pregovorima i s drugim potencijalnim investitorima za ovakve projekte“, rekao je premijer.
Investicija Kazanci grupe naizgled djeluje kao velik pozitivan korak u razvoju energetske infrastrukture u Makedoniji. No, s druge strane, nastojeći očajnički privući strane izravne investicije, država odustaje od samostalnog ulaganja i ovu stratešku djelatnost prepušta isključivo stranom privatnom sektoru. Time se pojavljuje nekoliko ozbiljnih negativnih aspekata na dugoročnoj razini, kaže Dejan Trajkovski, profesor na Tehničkom fakultetu u Bitoli.
„Prije svega, Makedonija odustaje od vođenja suverene energetske politike i postaje ovisna o odlukama te kompanije kada je riječ o održavanju, širenju i određivanju cijena usluga. To vodi do nepredvidivih i potencijalno visokih cijena za građane. Strana kompanija tražit će povrat investicije i profit, što znači da će cijene plina, toplinske i električne energije sigurno biti više nego što bi ih osiguravala državna kompanija koja ne posluje po tržišnoj logici. Ako bi pak i državna kompanija poslovala po tržišnim principima, sva bi dobit išla u državni proračun“, navodi Trajkovski.
Prihodi odlaze u Tursku
Trajkovski također ističe da Vlada treba odustati od planova da poslovanje s plinskim, vjetroelektranama i fotonaponskim centralama preda stranim i privatnim investitorima, te preko državnog poduzeća ESM graditi nove energetske kapacitete u interesu energetskog suvereniteta.
Budući da će cijene biti vezane uz burzovne, građanima će biti isto kao da država uvozi električnu energiju, smatra Trajkovski.
„Umjesto da dobit ostane u makedonskom gospodarstvu putem državnog ESM-a, prihodi od prodaje energije odlazit će u matičnu kompaniju u Turskoj. Izgradnjom plinske centrale odgađa se i zelena tranzicija, a zanemaruju se obnovljivi izvori energije“, upozorava Trajkovski.
Upozorava i da je fokus na plinu samo privremeno rješenje, jer je plin fosilno gorivo i nije potpuno ekološki prihvatljiv. Budući da se EU i svijet kreću prema dekarbonizaciji do 2050. godine, Sjeverna Makedonija riskira da postane neusuglašena s budućim klimatskim i energetskim politikama, te bi mogla plaćati visoke ugljične carine i kazne.
