Cijene plina na nizozemskoj burzi TTF bile su u drugom ovogodišnjem tromjesečju prilično nestabilne. S početnih 42,16 eura po MWh početkom tromjesečja, krajem travnja pale su na svega 31,56 eura, a zatim su ponovno postupno rasle sve do 41,26 eura sredinom lipnja. Krajem lipnja ponovno su se donekle snizile, a u prvoj polovici srpnja dosegnule su 35,56 eura po MWh.
Analitičari tvrtke Montel kretanje cijena plina u drugom tromjesečju opisuju kao oblik slova U, pri čemu su krajem travnja dosegnule najnižu razinu ove godine. To pripisuju neuobičajeno toplom vremenu tijekom proljetnih mjeseci, koje je ublažilo potražnju za plinom, kao i početnom optimizmu u vezi s mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine. Rast geopolitičkih rizika na Bliskom istoku i problemi s eksploatacijom plina na norveškim plinskim poljima zatim su ponovno preokrenuli cjenovni trend prema gore, pa su se cijene plina krajem lipnja ponovno približile razinama s početka tromjesečja, prenosi Nastik.
Montelovi analitičari procjenjuju da će potražnja za plinom – koja je osobito u industrijskom sektoru, nakon rekordno visokih cijena u 2022. i energetske krize, znatno pala – i u trećem tromjesečju ostati umjerena. Na formiranje budućih cijena plina moglo bi utjecati više faktora, uključujući razvoj geopolitičkih rizika koji utječu na globalne tokove plina, regionalne hidrološke uvjete koji utječu na proizvodnju hidro i termoelektrana, operativnu sposobnost pojedinih francuskih nuklearnih elektrana (koje su već morale biti zaustavljene ili im je proizvodnja ograničena zbog utvrđenih grešaka i nedostatka rashladne vode), nastavak trenda negativnih cijena električne energije na tržištima s velikim udjelom sunčanih elektrana, kao i prijenosna ograničenja u jugoistočnoj Europi.
