Svjetska potrošnja plina porasla je lani za 2,5 posto, nakon dvogodišnjeg razdoblja stagnacije, dosegnuvši 4,2 bilijuna kubičnih metara.
To je najviša razina potrošnje otkako Udruga azijskih i afričkih izvoznika GECF prati podatke, a kao razlozi navode se niže cijene te pojačana potražnja za grijanjem i hlađenjem, pokazuje godišnje izvješće Udruge.
Rast je bio nešto snažniji od prognoza s početka prošle godine, koje su predviđale povećanje od 1,5 posto.
GECF okuplja skupinu izvoznika plina koji proizvode više od dvije trećine svjetske količine. Među članicama su, između ostalih, Katar, Rusija, Alžir i Ujedinjeni Arapski Emirati. Od travnja GECF ima 12 punopravnih članica, a status promatrača ima osam zemalja, među kojima su Azerbajdžan, Mozambik, Angola i Irak.
Najveći potrošač bila je sjevernoamerička regija, s potrošenih 1,16 bilijuna kubičnih metara plina, što je povećanje od 1,7 posto u odnosu na 2023. godinu. Najveći rast zabilježen je u azijsko-pacifičkoj regiji, gdje je potrošnja porasla za sedam posto, na nešto manje od milijardu kubičnih metara plina, pokazuju izračuni GECF-a.
Potrošnja plina u Europi stabilizirala se nakon dvogodišnjeg razdoblja pada, oslonjena na oporavak potražnje u industriji. Stari kontinent potrošio je lani 451 milijardu kubičnih metara plina, a kočnica potrošnji bio je kontinuirani rast sektora obnovljivih izvora energije i načelo energetske učinkovitosti.
