Kako piše Večernji list, poskupljenje plina za automobile učinit će to gorivo neisplativim u odnosu na ostale pogone, pogotovo u odnosu na dizelski pogon. Naime, uzme li se za referentne vrijednosti obujmom i snagom slične motore s unutrašnjim izgaranjem na istom modelu, u ovom slučaju na novoj Opelovoj Astri, izračuni po novoj cijeni plina od 5,90 kuna dovode plin pod znak pitanja, piše Večernji list. Zna li se da je cijena ugradnje na benzinski motor obujma 1,6 litara oko 8000 kuna, prvo će se pogledati cijena adekvatnog dizelaša, u ovom slučaju 1,7-litrenog, piše list. Benzinac u startu stoji 125.685 kuna, s ugrađenim plinom automobil stoji 133.685 kuna, a dizelska Astra 147.480 kuna. Ugrađeni sustav za plin treba, dakle, opravdati razliku od 8000 kuna. Litra Eurosupera na INA-inim benzinskim postajama stoji 8,82 kn, Eurodiesel 8,05 kn. Deklarirana potrošnja benzinske Astre je 6,4 l/100 km, iskustva govore da će isti motor potrošiti dvije litre plina više, dok dizelaš troši 4,7 litara u mješovitoj vožnji. Ako se prosječna prijeđena kilometraža hrvatskog vozača podijeli u tri kategorije, lako se može vidjeti i u kolikoj mjeri plin pokriva početnu razliku u cijeni. Za prijeđenih 10.000 km godišnje, koliko prelazi većina hrvatskih vozača, potrošit će se ukupno 5.644,8 kuna u benzinskoj varijanti, 3783,5 kuna u dizelskoj, a 4452 u vožnji na plin. U slučaju prijeđenih 20.000 vrijednost se logično podvostručuje. Dakle, razlika u odnosu na početno uložen novac brzo će se istopiti, piše Večernji list. No, kako je komentirao prof. dr. sc. Igor DEKANIĆ s RGN-a, "Vlada je možda u jednom trenutku “zaboravila” korigirati cijene pa su one ostale niže nego u Europi. Tako je milijardu i pol eura potrošeno na ugradnju takvih uređaja, pri čemu je vlasnicima propušteno reći da ugradnja nije i jedini trošak već se, primjerice, spremnik mora i certificirati, što košta. ijena je tada doista bila 30% cijene benzina. Ali, te bi cijene morale biti 50-70% cijena benzina. One su tek sada normalne. Korigirane su prema europskim preporukama. Nitko nikoga nije prevario", zaključuje prof. Dekanić.