Za nedavna potpisivanja memoranduma o gradnji Paneuropskog naftovoda u Zagrebu, u Hrvatsku je iz Washingtona stigao i Matthew J. BRYZA, zamjenik pomoćnika američke državne tajnice Condoleeze RICE za europska i euroazijska pitanja, izvještava 'Poslovni dnevnik'. Kako se ovdje neprestano govori o diverzifikaciji dobave energenata kao jedinom rješenju pouzdanosti opskrbe danas većinom oslonjene na Rusiju, kao drugi izvor energenata spominje se kaspijska regija, vrlo bogata naftom i plinom - i američkim kompanijama. U razgovoru za 'Poslovni dnevnik' Bryza je istaknuo kako je SAD nema posebnog interesa za projekt PEOP, no da postoji velik interespobrinuti se da što više nafte, odakle god ona bila, pronađe put do svjetskog tržišta. "Kaspijska nafta iznalazi mnoštvo novih pravaca, no kao što primjer naftovoda Odesa - Brody pokazuje, ako projekt nije privlačan investitorima i ne stiže do željenih tržišta, cjevovod nikada neće biti pun. Ako PEOP naftu doprema do ciljanog tržišta, a pritom privlači i investitore - mi smo sretni", rekao je Bryza. "Našim će tvrtkama u Kazahstanu postojeći transportni pravci postati preuski. Rusija ne dopušta širenje cjevovoda CPC, a svi drugi pravci nemaju prostora ni za litru više. Mogući je izlaz i transport preko Kaspijskog mora do Bakua, odakle se dalje transportira pravcem Baku - Tbilisi - Ceyhan, što PEOP-u i sličnim naftovodima ne pomaže. Ali druga trasa može do Supse, treća do Novorosijska, no tamo tankeri ne mogu izići iz Crnog mora zbog uskog Bospora. I tu se nameće PEOP. Ako taj pravac pokaže ozbiljne pomake u realizaciji, američke kompanije neće biti potrebno "vući za rukav", izjavio je Bryza. Što se tiče planova za kaspijsku regiju, Bryza je rekao kako smatraju da je otpremanje nafte iz te regije riješeno te je koncentracija usmjerena na plin. "Europljani više ne smiju strahovati od ponavljanja lanjskog siječnja, kada im je rusko-ukrajinski spor smrznuo kontinent. Europa treba imati više dobavljača i dobavnih pravaca, da u slučaju problema s jednim možete kupovati od drugog", dodao je. "Najveći je izvoznik plina u Europu Gazprom. Čak 25% europskog plina dobavlja ta tvrtka, a 40% ukupno uvezenog plina u Europu dobavio je Gazprom. Nije Gazprom loš, samo nije zdravo kad je sva moć u rukama monopolista. U srednjoj Aziji kupuje plin za 100, tu ga prodaje po 300 dolara za 1000 prostornih metara, a kupcu ostaje nada da se Rusija ponovno ne posvađa s nekim od susjeda", rekao je za 'Vjesnik' Bryza. "Zašto Europa rezerve ne bi dosegla drugim pravcima, dogovorila se s dobavljačima koji će cijenu povisiti za transport i maržu, ali ne za 200 dolara?" - pita Bryza te odgovara kako je jedno rješenje gradnja novih cjevovoda, poput Nabucca kojeg smo inicirali 90-ih, čiji će drugi dio Tursku i Grčku vezati s Italijom, dok je druga opcija LNG, sve atraktivnija i jeftinija tehnologija koja omogućuje maksimalnu fleksibilnost. Ako imate terminal, plin možete kupovati gdje želite. Taj energent postaje roba oko koje ne treba strahovati, što se u slučaju plinovoda ne može reći jer nikad ne znaš na kojoj će se granici zatvoriti pipa. Zato držimo da bi LNG Adria bio izvrstan projekt za Hrvatsku, ali i zemlje u okruženju", zaključio je Bryza. Na pitanje je li istina da bi pokraj PEOP-ove rute mogao biti i plinovod, Bryza je odgovorio kako prema negovom mišljenju, gradnja plinovoda na pravcu Constanta - Trst nema logike. "PEOP će se vezati na Trans Alpine naftovod, a na što će se vezati plinovod", upitao je Bryza.