Od 1. ožujka na snagu je stupio Tehnički propis za dimnjake u građevinama (NN 3/2007), a kako 'Vjesnik' doznaje od Zdravka ŠENJUGA, predsjednika Hrvatske dimnjačarske udruge, do kraja 2007. godine u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva trebao bi biti dovršen i Pravilnik o održavanju dimovodnih instalacija. U Hrvatskoj udruzi dimnjačara nadaju se da će novi propisi, budu li ih se svi držali, uvelike utjecati na povećanje sigurnosti stanara, piše 'Vjesnik'. Gosp. Šenjug tvrdi da je kod novogradnje problem neznanje izvođača radova, no trenutačno je veći problem starost ili korištenje dimnjaka kroz koje je do nedavno prolazio dim od drva, a koji nisu prilagođeni današnjim uređajima i energentima za grijanje. 'Vjesnik' navodi kako je u Zagrebu takvih dimnjaka 60 - 70% te je uglavnom riječ o plinskim, koji nisu napravljeni po postojećim propisima. "Gotovo dvije trećine dimnjaka čine cigleni ili šljakobetonski dimnjaci, koji se u zemljama EU već više od 20 godina ne prihvaćaju kao tehnički ispravni za plinska ložišta", rekao je za 'Vjesnik' gosp. Šenjug. Također, objasnio je kako kod sagorijevanja plina nastaju kemijski spojevi koji razgrađuju materijal od kojeg je sagrađen cigleni ili šljakobetonski dimnjak koji se zbog toga trusi i začepljuje. Na žalost, taj problem ne zaobilazi ni cijela stambena naselja u Zagrebu koja se griju na plin, a nisu namjenski sagrađena za uvođenje plina - Studentski grad, Klaka, Prečko, Remetinečki gaj i centar grada.