Rat na Bliskom istoku i najgori manjak ukapljenog plina u godinama gurnuli su europske cijene plina na vrhunac u gotovo tri godine. Megavatsat s isporukom u listopadu jutros je na nizozemskoj burzi TTF dosegnuo 78,77 eura — 3,9 posto više nego dan ranije i najviše od druge polovine prosinca 2022.
U pozadini je blokada Hormuškog tjesnaca, kroz koji je prije rata prolazila oko petine svjetskih isporuka LNG-a. Otkako je američka vojska u subotu napala tri tankera s iranskom naftom, pa Teheran uzvratio jednakom mjerom uz upozorenje Revolucionarne garde da će meta biti svaki brod na neodobrenoj ruti, promet je gotovo stao.
U posljednjih deset dana tjesnacem je, prema podacima kuće Kpler, prolazilo prosječno 10 komercijalnih brodova dnevno — najmanje od svibnja. Sukob se dodatno rasplamsao u noći s utorka na srijedu, kad je SAD izvijestio o novim napadima, a iranska vojska objavila da je gađala bazu u Jordanu balističkim projektilima i napala deset brodova.
Posljedica je vidljiva u brojkama: izvoz LNG-a iz zaljevske regije od ožujka do kolovoza pao je više od 85 posto u odnosu na lani. Manjak je zaoštrilo natjecanje europskih i azijskih kupaca za preostalim teretima — kako prenosi Reuters, azijske vrućine podigle su ondje potražnju za hlađenjem, pa je dio plina koji bi ljeti inače punio europska skladišta otišao u Aziju.
Zbog toga Europa u sezonu grijanja ulazi slabije pripremljena. Skladišta u EU u utorak su, prema podacima GIE-a, bila popunjena 67,12 posto — naspram 79,48 posto na isti dan lani. Hrvatska stoji nešto bolje, sa 77,20 posto (87,10 posto godinu ranije), no i tempo punjenja u cijeloj Uniji ove je godine ispod desetogodišnjeg prosjeka, upozorio je početkom mjeseca ACER. Europska komisija ipak je u petak poručila da sigurnost opskrbe ove zime nije upitna.
