Nakon što se činilo da će vrlo važan spoj hrvatskog i mađarskog plinskog sustava ispasti s popisa velikih energetskih projekata koje mogu računati na financijsku potporu EU-a iz fonda od pet milijardi eura, Mađarska je ipak uspjela postići da Europska komisija taj projekt uvrsti na listu kandidata, piše Vjesnik. Csaba Molnar, mađarski ministar prijevoza, komunikacija i energetike, izjavio je da je mađarski dio tog plinovoda ipak vraćen na listu kandidata za financiranje EU-ovim novcem te da bi mogao dobiti potporu vrijednu i do 20 milijuna eura. Prema njegovim riječima, to im je uspjelo zato što je Mađarska članica EU-a. Kako se iz popisa projekata-kandidata vidi da su svi iz EU-a, postaje jasnije zašto na njihovu financijsku pomoć, unatoč drukčijim najavama predstavnika Europske komisije, ne može računati i hrvatski dio tog projekta: plinovod od Slobodnice kod Slavonskog Broda do Donjeg Miholjca i dalje do hrvatsko-mađarske granice. U Plinacru, ističu da je gradnja interkonekcijskog plinovoda između Hrvatske i Mađarske, koji uključuje plinovode Slobodnica (kod Slavonskog Broda)–Donji Miholjac i Donji Miholjac–Dravaszerdahely–Pecs–Varosfold, jedan od najvažnijih projekata. »Tim se plinovodom može transportirati i plin iz budućeg LNG-terminala na Jadranu, a to bi omogućilo stvarnu diverzifikaciju izvora plina i mogućnost da se iskoriste i prekomorski izvori plina«, rekao je Csaba Molnar. Osim što će taj plinovod Hrvatskoj omogućiti diverzifikaciju izvora plina, otvorit će i mogućnost uvoza planiranih dodatnih količina ruskog plina, jer će povećati slobodne transportne kapacitete (zasad plin možemo uvoziti samo jednim plinovodom kroz Sloveniju) te smanjiti troškove prijenosa, jer će znatno skratiti trasu za transport ruskog plina. Kako bi osigurao novac za realizaciju svih projekata drugog investicijskog ciklusa, za što im treba 443 milijuna eura, Plinacro je od Europske investicijske banke već dobio kredit od 190 milijuna eura. Time su stekli osnovu za početak gradnje planiranih objekata, među kojima je strateški najvažniji upravo interkonekcijski plinovod s Mađarskom. S mađarskim partnerom prvo su potpisali Memoranduma o razumijevanju, a zajednička radna grupa predložila je da se interkonekcija Hrvatska–Mađarska (dužine 210 kilometara u Mađarskoj i 88 kilometara u Hrvatskoj) gradi kao jedinstveni plinovod, kapaciteta 6,5 milijardi kubika godišnje i s mogućnošću transporta plina u oba smjera te rokom puštanja u rad do kraja 2010. U skladu s tim, 3. srpnja 2008. Plinacro i FGSZ (bivši MOL Natural Gas Transmission) potpisali su pismo namjere o gradnji interkonekcije Varosfold–Slobodnica, a ugovor će se, kako doznaje Vjesnik, potpisati u ožujku.