Europska komisija je utvrdila da bi prekid isporuka ruskog prirodnog plina Ukrajini mogao imati značajan negativni utjecaj na brojne europske zemlje, posebno članice na istočnim granicama Europske unije te je pozvala na veću suradnju među članicama kako bi se ti problemi umanjili. Ako se ne razvije suradnja među članicama, moglo bi doći do 40%-tnog ili još značajnijeg smanjenja isporuka plina, procjenjuje EK. Posljedice će se najviše osjetiti u Bugarskoj, Rumunjskoj te u zemljama bivše Jugoslavije: Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. EK se poslužio rezultatima stručne analize iz krugova europske plinske industrije, koja je predvidjela dva scenarija. U oba bi prekid isporuka ruskog plina trajao do 6 mjeseci, a u prvom bi došlo do prekida svih isporuka ruskog plina prema Europi, dok bi u drugom došlo do prekida samo onih isporuka koje idu preko Ukrajine.
Osim zemalja na jugoistoku Europe, koje će najviše stradati u oba scenarija, u prvom bi potpune štete trpjele i Estonija, Litva i Finska, dok bi Mađarska i Poljska u tom slučaju imale nezadovoljeno 30%, odnosno 20% potražnje. Prema oba scenarija, članice EU-a, ali i partneri u Energetskoj zajednici imali bi u tih 6 mjeseci bez ruskog plina manjak za 5 - 9 mlrd. m3 plina, što bi se pokušalo nadoknaditi većim uvozom ukapljenog prirodnog plina (LNG). To bi za posljedicu imalo rast cijena plina na tržištu, veće povlačenje plina iz skladišta te zahtjeve za redukcijama plina, zaključuje se u analizi EK-a, a javlja ruski portal 'RIA Novosti'.
