Riješenje 30-godišnjeg spora o eksploatiranju ugljikovodika između Azerbajdžana i Turkmenistana, otvara mogućnost za izgradnju trans-kaspijskog plinovoda kojim bi se turkmenski plin, putem Azerbajdžana mogao dostavljati u Europu.
Azerbajdžan već šalje plin u Europu plinovodom TANAP/TAP, a za povezivanje novog plinskog polja na taj plinovod neće biti potrebna velika sredstva, jer su turkmenistanska polja vrlo blizu azerbajžanskih platformi. To nije samo dobra vijest za obje zemlje koje će zarađivati na svojim ugljikovodicima, već i za EU, koja usprkos diversificiranim izvorima i dalje snažno ovisi o ruskom plinu.
Obilne rezerve
Procjenjuje se da Turkmenistan ima četvrte najveće zalihe plina na svijetu i desetu najveću proizvodnju. To otvara veće pitanje Transkaspijskog plinovoda (TCP), čiji je cilj godišnje donijeti oko 30 milijardi kubnih metara turkmenskog plina preko Kaspijskog mora u Azerbejdžan za izvoz u Europu. Robert Cutler, direktor Programa energetske sigurnosti, Kanadsko udruženje NATO-a, i vodeći autoritet za kaspijsku geopolitiku i energetska pitanja izjavio je da ovaj memorandum o razumijevanju u biti uklanja sve prepreke za razvoj Transkaspijskog plinovoda.
Zanimljivo je da Azerbajdžan nema dovoljno plina za TANAP, pošto mu se kapacitet povećao na čak 60 milijardi m3 plina godišnje, tako da će povezivanje novih polja i plinovod TCP riješiti taj problem. Ovaj dogovor, pretočen u memorandum o razumijevanju, povijesan je za oba naroda pa su prigodom toga i preimenovali polje koje su države ranije nazivale različitim imenima u Dostlug, što znači prijateljstvo na oba jezika, prenosi Radio Free Europe i Menafn.com.
