Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska gospodarska komora ne znaju koliku je štetu pretrpjelo gospodarstvo zbog plinske krize iako ovih dana zamjenik generalnog direktora u Općoj upravi Europske komisije Fabrizio Barbaso obilazi zemlje koje je nestanak plina najviše pogodio, prenosi Poslovni dnevnik. Barbaso treba zbrojiti štete u Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj kako bi Europska unija odredila koliko će od ukupno 3,5 milijardi eura isplatiti pomoći svakoj od njih. U HUP-u ne znaju za ovaj obilazak, dok u HGK nisu uključeni u ove akcije, no unatoč tome štete se prikupljaju. Ruđer Friganović, direktor Sektora za industriju HGK, napominje da je HGK preko mreže svojih županijskih komora uspostavila kontakt s lokalnim distributerima plina koji jedini imaju točnu informaciju o gospodarskim subjektima kojima je smanjena ili prekinuta isporuka, piše list. Takvim tvrtkama dostavljen je anketni upitnik za procjenu štete uzrokovane plinskom krizom. U ovom trenutku još se prikupljaju i obrađuju upitnici koji pristižu, poručio je Friganović, zaključivši kako će HGK "podržati svaku inicijativu koja vodi stabilnijem i sigurnijem sustavu opskrbe plinom". HUP je također uputio upitnike na oko pet tisuća adresa, a prvobitna procjena o dvije milijarde kuna gubitaka sada im se čini ishitrenom. "Budući da privodimo kraju istraživanje posljedica globalne i financijske krize na hrvatsku industriju te da još od poduzeća pristižu odgovori, a podaci koji su do sada samo parcijalno objavljeni nisu i konačni, HUP će o cjelovitim rezultatima istraživanja točno i pravovremeno obavijestiti idući tjedan", rekao je Vladimir Kovačević, direktor Cro industrije HUP-a. HGK ovih dana izdaje i Potvrde o višoj sili onim tvrtkama koje su pretrpjele štetu zbog plina, odnosno izvoznicima koji kasne s isporukama. Potvrde su zatražile samo dvije tvrtke. To su Commercial Metals Company (CMC), iz Siska i KIO Orahovica.