U prvi ešalon hrvatskih županija koje snažnije promišljaju zeleno svakako se svrstava i Istarska. Ona je, naime, krenula s izmjenama Županijskog prostornog plana kako bi omogućila primjetno veće korištenje obnovljivih izvora, ponajprije Sunčeve energije. K tomu, želja joj je ispitati potencijal pučinske (‘offshore’) vjetroenergije.
U Upravnom odjelu za održivi razvoj Istarske županije i Istarskoj regionalnoj energetskoj agenciji (IRENA) napominju kako su, potaknute ponajprije klimatskim promjenama, energetska tranzicija i dekarbonizacija posljednjih godina dominantne teme javnih rasprava. Energetske teme, a posebice poticanje uporabe obnovljivih izvora, ističu se kao jedan od ključnih alata za rješavanje problema izazvanih klimatskim promjenama.
"Zelene politike jedan su od prioriteta Istarske županije koja želi biti energetski samodostatna te slijediti zelene direktive Europske unije, što znači napustiti korištenje fosilna goriva do 2050. te se umjesto toga okrenuti iskorištavanju tehnološki naprednih i ekonomski isplativih oblika obnovljivih izvora, kao što su Sunčeva energija, vjetroenergija ili toplinska energija mora. Izraženi globalni poremećaji u elektroenergetskoj djelatnosti zadnjih godina, pokazali su koliko je bitno u najvećoj mogućoj mjeri planirati energetsku samodostatnost bazirati na lokalnim izvorima energije", kažu u Upravnom odjelu za održivi razvoj Istarske županije i IRENA-i.
U pogledu elektroenergetskog sustava, nastavljaju, Istarska županija dugo je osiguravala energetsku neovisnost korištenjem fosilnih izvora, i to kamenog ugljena u dva bloka TE Plomin. "Aktivni Blok B jedva zadovoljava trenutačne godišnje potrebe za električnom energijom na području županije od oko 1,4 TW h te ni približno ne zadovoljava vršno opterećenje mreže koje je prethodne godine u ljetnim mjesecima bilo i iznad 340 MW. Razlika u potrebnoj snazi manjim se dijelom pokriva iz sunčanih elektrana instaliranih u županiji, ali stabilnost mreže ponajprije se osigurava 220 kV dalekovodom koji Istru povezuje s ostatkom Hrvatske i manjim dalekovodom koji je povezuje sa Slovenijom“, napominju, dodavši kako je nedostatna povezanost s ostatkom Hrvatske i Slovenijom u pogledu broja dalekovodnih trasa, ali i njihovog kapaciteta, velika boljka elektroenergetskog sustava Istre...
Nastavak članka potražite u novom broju časopisa EGE, a više o energetskoj tranziciji i projektima koji se ostvaruju u području obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti, gospodarenju energijom, vodom i otpadom u gradovima i općinama tri sjevernojadranske županije (Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske) doznajte u prvoj u nizu od tri radionice pod nazivom 'Lokalni deal - globalni cilj' koja se održava 30. siječnja 2025. godine u Labinu.
Preostale dvije radionice s tom tematikom održavaju se 13. veljače u Šibeniku (za područje Dalmacije) i 27. veljače u Sisku (za područje kontinentalne Hrvatske).
Vidimo se!
