U turizmu krovovi hotela i kampova su idealna mjesta za proizvodnju sunčeve energije iz fotonapona. Uz prosječno 2.600 sunčanih sati godišnje, Hrvatska je u samom vrhu osunčanosti u Europi, zbog čega ima i najveći potencijal da sektor turizma dobiva 100% električne energije iz obnovljivih izvora. No, nažalost mi smo na europskom dnu što se tiče korištenja tog potencijala s iskorištenost manjom od jedan posto, dok Slovenija koja je dvostruko manja od Hrvatske ima pet puta više solarnih kapaciteta ili usporediva Grčka koja ima 50 puta više kapaciteta! Potencijal je toliko velik da ako bi samo tri vodeće hotelijerske tvrtke u Hrvatskoj na krovove svojih hotela postavile sunčane elektrane proizvelo bi se sedam GWh električne energije, dovoljno za pokrivanje 3000 kućanstava energijom tijekom cijele godine. Isto tako u kampovima kapaciteta 400 osoba koji bi koristili sunčane elektrane, povrat investicija bi bio približno pet godina. Prema studiji Greenpeacea Hrvatska do 2050. godine može u cijelosti prijeći na obnovljive izvore energije, a pri tome stvoriti značajne uštede te društvene i gospodarske koristi. Studija pokazuje da se u turističkom sektoru takva tranzicija najviše isplati uz jačanje ugleda i konkurentnosti tvrtki, a čak su i gosti spremni platiti veću cijenu za zelenu energiju.
Greenpeace i Zelena Energetska Zadruga zato za turizam imaju nekoliko preporuka: ulaganje u projekte ugradnje sunčanih toplinskih sustava koji se najbrže isplate i bez državnih subvencija, ulaganje u vlastite sunčane elektrane po principu neto mjerenja. Oni drže da hotelski lanci trebaju odmah krenuti u izradu pretprojektne dokumentacije za Program potpore za promicanje obnovljivih izvora u turizmu i ulaganje u projekt fotonaponske elektrane po ESCO modelu koji ne zahtijeva vlastita ulaganja. Isto tako očekuje se da i država uloži više napora i stvori povoljnije okvire za razvoj projekata obnovljivih izvora u turizmu, kojim bi se olakšalo šire korištenje 'zelene' energije, pogotovo mikro-postrojenjima. Primjerice, kroz osiguravanje kontinuiranog programa poticaja za subvencioniranje sustava do 30 kW koji se koriste za vlastitu potrošnju, smanjenje troška priključka fotonaponskih elektrana, uspostava sustava obveza smanjenja potrošnje energije ili omogućavanje godišnjeg obračuna za kupce s vlastitom proizvodnjom. Također se preporučuje iskorištavanje programa EU-a i natječaja za energetsku obnovu i ugradnju obnovljivih izvora energije. Prema iskustvima hotela koji su sudjelovali u projektima EU-a kroz razne oblike subvencija ili bespovratnih sredstava mogu se ostvariti velike uštede. Preporučuje se i realizacija projekata obnovljivih izvora u kampovima (solarni toplinski sustavi, sunčane elektrane, mali vjetroagregati). Naime, u kampovima su ekonomski najisplativiji solarni toplinski sustavi i sunčane elektrane, posebno ako se dio investicija osigura iz fondova ili zadružnim ulaganjem. Isto tako treba se razmotriti mogućnost opskrbe energijom po zadružnom modelu, a u EU ima već oko 40 primjera takvog načina opskrbe.
Ignacio Navarro, Greenpeace Grčka, objasnio je veliki uspjeh Grčke u iskorištavanju sunčane energije. Naime, Grčka se nakon financijske krize iz 2008. godine okrenula obnovljivim izvorima i investirala 5 mlrd. EUR, pri čemu su idući sedam godina povećali korištenje sunčane energije u mreži od 0,5% na 8%, uz povećanje kapaciteta na 2600 MW sa 6000 tvrtki koji rade u tom području i 30.000 radnih mjesta vezanih za sunčane elektrane. U Grčkoj elektroenergetska mreža se koristi kao baterija, u razdobljima maksimalne proizvodnje energija se skladišti u mrežama za razdoblja vršne potrošnje. Tako je zahvaljujući udruženju hotelijera koji su pritisnuli Ministarstvo energetike u Grčkoj uveden zakon o mjerenju neto potrošnje energije u 2015. koji je olakšao i ohrabrio investiranje u sunčane elektrane. Tako im je omogućeno vraćanje ulaganja do sedam godina, a uz uštede od 0,11 EUR/kWh. U 2016. godini u Grčkoj je uveden zakon o virtualnom mjerenju neto potrošnje energije, koji omogućuje ljudima koji nemaju krovove na kojima bi mogli ugraditi solarne panele da investiraju u njih, preko onih koji imaju, susjeda ili prijatelja, tako da unajme njihov krov. Konačni zaokret u energetskoj tranziciji u Grčkoj je postignut uvođenjem zakon o energetskim zajednicama u 2017. godini, koji će omogućiti običnim građanima da budu predvodnici energetske tranzicije u narednim godinama. Iskorištavanje sunčane energije omogućuje stvaranje otpornih i gospodarski jakih zajednica koje se ne trebaju brinuti o svjetskim gospodarskim promjenama, time povećavajući energetsku neovisnost, sigurnost i stabilnost uz značajnu uštedu na računima za električnu energiju.
