Prema podacima međunarodnog brodarskog
klasifikacijskog društva DNV GL, do sada tek 75
brodova u međunarodnom pomorskom prometu
koristi ukapljeni prirodni plin (LNG) kao gorivo,
pri čemu su samo dva takva broda preinačena, a
ostali su novoizgrađeni. No, još 150 takvih brodova
se trenutačno gradi. Tako britansko-nizozemski
energetski div Shell u južnokorejskim brodogradilištima
gradi tanker volumena 6500 m3 s
pogonom na LNG i već ima dogovoren najam
za 15 brodova za LNG za plovidbu po unutarnjim
vodama. Poznata tvrtka za krstarenje AIDA
želi smanjiti emisije iz svojih plovila primjenom
pogona na LNG u svim novim brodovima, pri
čemu će se plin na brodu uplinjavati pomoću izmjenjivača topline i pod tlakom 3 - 5 bar dovoditi
do motora.
Alternativa LNG-u za pogon brodova je stlačeni
prirodni plin (CNG), i takvi se brodovi već
koriste u Nizozemskoj. Spomenuti ekološki zahtjevi za smanjenjem onečišćenja
iz brodskih motora svakako su izazov za
svjetsko pomorstvo, no rješenje i nije tako jednostavno
zbog trenutačno niskih cijena sirove
nafte. S jedne strane, brodovlasnici mogu investirati
u skupu opremu za kontrolu emisija ili prijeći
na lako ulje s malim udjelom sumpora, što će
im omogućiti plovidbu po ECA-inim standardima. No, tada će
ovisiti o potražnji za tim gorivom, a nije poznato
kako će se to odraziti na novoizgrađene brodove
čiji je očekivani vijek trajanja 25 godina.
Kao gorivo, LNG ima veliku prednost - smanjuje
emisije ugljičnog dioksida za 20 - 25%, SO2 i fine
prašine za gotovo 100%, a NOx za oko 92%. Osim
toga, njegova ogrjevna vrijednost iznosi 49 MJ/kg,
što je više nego kod teškog ulja, za koje ogrjevna vrijednost iznosi
43 MJ/kg.
No, jedan od nedostataka primjene
LNG-a kao brodskog goriva je činjenica da je za
istu količinu energije potreban veći volumen,
dok je drugi glavni nedostatak to što cilindrični
i vakuumski izolirani spremnici za LNG zauzimaju
koristan prostor na brodu. Konačno, brodski motori
na LNG su za 20 - 30% skuplji u odnosu na
konvencionalne brodske motore.
Ipak, tehnika ne predstavlja problem. Naime,
od 30 svjetskih proizvođača brodskih motora,
njih devet mogu proizvesti i već proizvode
plinske brodske motore. Pri tome se radi o prilagođenim
Ottovim (benzinskim) ili dizelskim
motorima ili o njihovoj kombinaciji. Trenutačno
su u trendu dvotaktni i četverotaktni motori koji
kao gorivo mogu koristiti LNG, teško ulje ili dizel. Zbog veće učinkovitosti, takvi motori koji rade na
dvije vrste goriva uobičajeno imaju kombinirani
sustav ubrizgavanja goriva, a ne samo sustav za
ubrizgavanje ulja ili dizela. No, kada je potrebno
zapaljenje prirodnog plina pod visokim tlakom, u
cilindre se ubrizgavaju male količine ulja ili dizela.
Takav način rada motora, na dvije vrste goriva,
omogućuje brodovlasnicima da brodovi budu
fleksibilniji i da bolje reagiraju na promjene cijena
na tržištu i nestabilnu potražnju.
Prema prognozama DNV GL-a, do 2020. godine
po svjetskim morima i oceanima bi trebalo voziti
oko 1000 novih brodova s pogonom na LNG. No,
stalan pad cijena nafte od kolovoza 2014. godine
smanjio je interes za ta i druga inovativna rješenja
brodskih pogona. Uz to, LNG je kao brodsko
gorivo trenutačno više nego dvostruko skuplji od
ulja pa brodovlasnici naglašavaju da je potrebna
prihvatljiva cijena da bi se s dosadašnjih goriva
prešlo na LNG.
Njemački brodari vide veliki potencijal u alternativnim
pogonima za brodove. Naime, s jedne
strane međunarodni pomorski promet stvara
3,5% globalnih emisija, a s druge strane omogućuje
90% međunarodnog teretnog prometa.
Zbog toga svakako postoji velik interes za ekološki
prihvatljivije brodove, a opravdanim rješenjima smatraju se električni pogoni za trajekte, a za
veće brodove pogoni na LNG, CNG i metanol, pri
čemu je najveća prednost LNG-a u tome što je
već dostupan.
Ipak, najvećim problemom ne bi trebalo smatrati danas niske cijene nafte, nego nedostatnu
infrastrukturu. Zbog toga su potrebna jedinstvena
rješenja jer nijedan brod za krstarenje ili
kontejnerski brod neće raditi velike zaobilaznice
samo zato da bi se opskrbio LNG-om. Uostalom,
njemački brodari ističu da tankeri za prijevoz
LNG-a po svjetskim morima i oceanima plove
već niz godina bez ikakvih havarija.
Uz sve to, u zakonima i podzakonskim propisima
iz područja pomorstva još nema primjene
LNG-a za pogon brodova, a nedostaju i norme,
sigurnosni standardi i još mnogo toga kako bi
primjena pogona na LNG bila što jednostavnija
i time jeftinija. Inicijativa svjetskih brodovlasnika nije dovoljna
da 'zeleno' brodarstvo bude održivo. Naime,
bez značajne potražnje neće doći ni do razvoja
infrastrukture za LNG, a njegovo korištenje kao
goriva bit će otežano. S druge strane, potrebni su
i poticaji šire zajednice, odnosno država.