Eko dizajn kao rješenje
Kao jedno od mogućih rješenja za taj problem,
spomenuta studija predlaže pooštravanje
zahtjeva za energetskom učinkovitosti
i ekološkom izvedbom rashladnih i klimatizacijskih uređaja i opreme
u cijelom svijetu (tzv. eko-dizajn). S druge strane, bit će
potrebni i određeni zahvati u zgradarstvu,
kako bi se smanjila potreba za hlađenjem u
zatvorenim prostorima.
Procjenjuje se da je prije tri godine u svijetu
u pogonu bilo oko 1,62 milijarde uređaja
za klimatizaciju s ukupnim rashladnim
učinom od 11 675 GW, što prosječno znači 7,2
kW po uređaju.
Od tog iznosa, oko polovica
se odnosi na uređaje u stambenim, a polovica
na one u poslovnim zgradama. Istodobno,
na Kinu otpada nešto više od trećine svih takvih
uređaja u primjeni u svijetu, a na Kinu,
Japan, Koreju, Sjedinjene Američke Države i
Europu zajedno čak 80%. Godišnja potrošnja električne energije za
pogon svih tih uređaja iznosi 2000 TW h, što
je tri puta više od ukupne godišnje potrošnje
u Njemačkoj od 650 TW h. Pri proizvodnji te
energije nastaju emisije ugljičnog dioksida
od čak 1130 milijuna t godišnje.
Prosječna energetska učinkovitost klima-
uređaja u svijetu, iskazana sezonskim
koeficijentom energetske učinkovitosti
(SEER), u razdoblju 1990. - 2016. godine povećana
je za oko 50% i sada je SEER = 4,2.
Scenariji utjecaja na okoliš i potrošnju energije
Kao osnove za razradu dva moguća scenarija
razvoja tržišta opreme za hlađenje,
ventilaciju i klimatizaciju i njihovog utjecaja
na okoliš, poslužila su predviđanja o prodaji
klima-uređaja do 2050.
Osnovni scenarij temelji se na sljedećim
pretpostavkama:
• svi na svijetu koji će to moći i htjeti će do
2050. godini u svojoj kući ili stanu ugraditi
klima-uređaj
• nastavit će se gradnja postrojenja za proizvodnju
električne energije
• pooštrit će se zahtjevi propisa i normi o
energetskoj učinkovitosti rashladnih i klimatizacijskih
uređaja i opreme
• energetska učinkovitost klima-uređaja će
se do 2050. godine povećati na prosječno
SEER = 5 (što je tek polovica vrijednosti današnjih
energetski najučinkovitijih uređaja!).
U skladu s time, u razdoblju 2016. - 2050.
godine bi se ukupan broj uređaja za hlađenje,
ventilaciju i klimatizaciju u svijetu trebao
povećati s 3,4 na 8 mlrd., pri čemu će se samo
broj klima-uređaja povećati s 850 mil. na 3,7
mlrd.
Ukupan rashladni učin tih uređaja u kućanstvima
u svijetu trebao bi se povećati sa
6200 GW, koliko je iznosio 2016., na 23 000
GW u 2050. godini, a u tom porastu će čak
50% iznosa otpadati na Kinu i Indiju. No,
tome treba dodati još 1,3 mlrd. takvih uređaja
u primjeni u poslovnim i sličnim zgradama,
čiji se ukupni rashladni učin procjenjuje na
14 000 GW.
Godišnja potrošnja električne energije za
pogon tih uređaja porast će s 2000 TW h, kolika
je bila 2016., na 6200 TW h u 2050. godini.
Procjenjuje se da bi se zato godišnje emisije
CO2 trebale povećati s 1130 mil. t, koliko
su iznosile 2016., na 2070 mil. t u 2050. godini.
Ipak, treba reći da se zahvaljujući sve većoj
primjeni obnovljivih izvora i zamjeni ugljena
plinom kao goriva u termoelektranama
očekuje smanjenje prosječne vrijednosti
emisija CO2 u proizvodnji električne energije s 500 g/(kW h), koliko je bilo 2016., na oko 270
g/(kW h) u 2050. godini.
Scenarij učinkovitog hlađenja
Za razliku od osnovnog scenarija, scenarij
učinkovitog hlađenja u obzir uzima još dvije
pretpostavke:
• zbog strožih zahtjeva za energetskom učinkovitošću
rashladnih i klimatizacijskih
uređaja i opreme, njezine prosječne vrijednosti
u 2050. godini dosegnut će SEER = 8,5
• čak 70% električne energije za pogon rashladnih
i klimatizacijskih uređaja i opreme
potjecat će iz obnovljivih izvora, a posebice
iz sunčanih elektrana.
Tako bi godišnja potrošnja električne
energije za pogon rashladnih i klimatizacijskih
uređaja i opreme 2050. godine trebala
iznositi svega 3400 TW h, što je doduše, i dalje
za 70% veće od vrijednosti iz 2016. od 2000
TW h, ali i za 45% manje od vrijednosti predviđene
osnovnim scenarijem.
Zbog svega toga bi i emisije CO2 zbog proizvodnje
električne energije za pogon rashladnih
i klimatizacijskih uređaja i opreme
u 2050. godini, unatoč golemom povećanju
njihovog broja i primjene, trebale iznositi
‘tek’ 150 mil. t godišnje.
To je ujedno gotovo
10 puta manje od tih emisija iz 2016. godine,
za što su glavni razlozi scenarijem predviđeno
značajno povećanje energetske učinkovitosti
uređaja i dekarbonizacija proizvodnje
električne energije.
No, to nije sve jer se, prema spomenutom
izvješću, u razdoblju 2017. - 2050. godine predviđaju
ulaganja u nabavu novih rashladnih i
klimatizacijskih uređaja i opreme na razini
čak 6900 mlrd. dolara, dok bi se primjenom
mjera energetske učinkovitosti iz scenarija
učinkovitog hlađenja, u usporedbi s osnovnim
scenarijem, pri tome mogle ostvariti
uštede na proizvodnji električne energije od
čak 2900 mlrd. dolara.
