U subotu u Ruandi 196 zemalja nakon sedam godina pregovora postiglo je kompromisni sporazum o smanjenju upotrebe štetnih stakleničkih plinova HFC-a, hidrofluoro-ugljikovodika koji se upotrebljavaju u hladnjacima i klima uređajima i koji mogu biti i do 10.000 puta snažniji od glavnog stakleničkog plina ugljičnog dioksida. Pravno obvezujući sporazum ocijenjen je kao najveći uspjeh na području borbe protiv klimatskih promjena nakon prošlogodišnjeg Pariškog sporazuma o klimi čiji je cilj ograničiti porast temperature na globalnoj razini do 2 stupnja Celzija. Prema sporazumu iz ruandske prijestolnice Kigali, zemlje su podijeljene u tri skupine s različitim rokovima za smanjenje i konačno ukidanje upotrebe industrijski proizvedenih HFC-a. Prema sporazumu, razvijene zemlje, uključujući velik dio europskih zemalja i SAD, obvezale su se postupno smanjiti uporabu plinova, počevši s 10% smanjenja do 2019. i dosegnuti 85% do 2036. Većina zemalja u razvoju, uključujući Kinu, Brazil, Južnoafričku Republiku i Argentinu, obvezale su se smanjiti upotrebu HFC-a do 2024. Indija, Iran, Irak, Pakistan i zaljevske zemlje imat će kasnije rokove kako bi prilagodile svoje industrije. Riječ je o velikom koraku naprijed u usporavanju klimatskih promjena i ako se sporazum provede, smatraju stručnjaci, do 2100. bi se vjerojatno izbjeglo 0,5 Celzijevih stupnjeva od projiciranog rasta temperature. Najveći svjetski proizvođači HFC-a su Indija i Kina. Sporazum o HFC-u je nastavak Protokola iz Montreala iz 1987. čiji je glavni cilj bio zaustavljanje stanjivanja ozonskog omotača koji štiti planet od ultraljubičastih zraka. U proteklih 25 godina akcije usmjerene ka ispunjavanju tog cilja koštale su 3,5 milijarda dolara. Udruge za zaštitu okoliša pozivaju na još ambiciozniji sporazum zbog ograničavanja i smanjivanja korištenja HFC-a i upozoravaju na štetu koju će do 2050. nanijeti oko 1,6 milijardi novih jedinica klima uređaja za kojima postoji rastuća potražnja u srednjoj klasi u Aziji, Latinskoj Americi i Africi.