"Dotaknuli smo se problema sanacije Karepovca u Splitu i realizacije centara gospodarenja otpadom s obzirom na potrebnu prenamjenu njihove svrhe, sukladno ciljevima do 2018. godine, odnosno, primjene kružne ekonomije nakon toga razdoblja. Istaknuo sam kako se od 2027. godine napušta tehnologija mehaničko-biološke obrade otpada te da svakako treba iz centara gospodarenja otpadom isključiti bioreaktorska postrojenja za odlaganje biorazgradivog otpada. Razgovarali smo i o prenamjeni dosadašnjeg plana gospodarenja otpadom s fokusom na regionalnim centrima kao što su Babina gora, Lećevica, Bikarac i Biljane Donje. Također, upozorio sam kako će Hrvatska uskoro morati primijeniti princip produžene odgovornosti proizvođača, što znači da će prema pravilima Europske unije gospodarenje posebnim kategorijama otpada za koje se plaća povratna naknada, morati preuzeti neprofitna organizacija koju osnivaju proizvođači i veletrgovci pića te svega što je vezano uz ambalažni otpad." - rekao je Škrlec.
Osim pitanja zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, državni tajnik Milatić informirao je zastupnika Škrleca o izradi strategije energetskog razvoja Hrvatske, projektima u plinskom sektoru - LNG terminalu i jadransko-jonskom plinovodu, te promjenama koje će biti u zakonima o tržištu električne energije i obnovljivim izvorima energije.
Kako najučinkovitije riješiti sve češći problem zamjene 'turbo-bojlera'?
Za prvu ruku trebat će bar mijenjati Pravilnik o eko-dizajnu