Biootpad koji nastaje u istočnom, planinskom području Sjeverne Makedonije u velikoj mjeri završava u miješanom komunalnom otpadu. Uglavnom potječe iz kućanstava, ali i iz šumarsko-drvne i prerađivačke industrije, poljoprivrednih i stočarskih gospodarstava, turizma i ugostiteljstva i trgovine. Kao glavni problemi ističu se nedostatni kapaciteti javnih komunalnih tvrtki u cijelom tom području i potreba za dodatnom institucionalnom potporom države i jačanjem i preciznijim definiranjem regulative koja se odnosi na odvojeno prikupljanje biootpada iz kućanstava i gospodarstva.
Kako bi se stanje poboljšalo, provodi se projekt 'Nula biootpada: sustavne promjene u partnerstvu s građanima' koji podupire švicarska vlada u sklopu programa 'Civica Mobilitas'. U Sjevernoj Makedoniji ga provodi Zeleni institut u partnerstvu s Nacionalnim udruženjem vlasnika privatnih šuma. "Cilj projekta je pridonijeti tranziciji prema općinama s 'nultim otpadom' sustavnim unapređivanjem upravljanja biootpadom radi smanjenja onečišćenja i rizika od požara, boljeg iskorištavanja resursa, racionalizacije rada javnih komunalnih poduzeća i poticanja kružnog gospodarstva," navode iz Zelenog instituta.
Značajka istočnih planinskih dijelova Sjeverne Makedonije je stvaranje velikih količina šumske biomase, koja čini čak 38% ukupnog regionalnog biootpada, zahvaljujući velikim planinskim područjima kao što su Maleševo, Pijanec, Osogovo, Ogražden i Belasica.
Dio drvne mase ostaje u šumama
Prema podacima Podružnice Maleševo Javnog poduzeća Nacionalne šume, 10 - 12% drvne mase nakon zakonite sječe ostaje u šumama. Samo na području te podružnice riječ je o 4000 - 5000 m3 drvne mase godišnje. "To je neiskorišten resurs za proizvodnju peleta, briketa i drvne sječke, ali i opasan lakozapaljiv materijal koji pridonosi bržem širenju šumskih požara," ističu iz Zelenog instituta.
Na tom području djeluje velik broj stočarskih i peradarskih farmi koje proizvode koncentrirani biootpad pogodan za anaerobnu digestiju u bioplinskom postrojenju Saramzalino u Općini Lozovo, gdje se proizvode električna i toplinska energija za staklenike, ali i digestat za poljoprivredne površine.
Razrađena su tri scenarija prikupljanja i obrade različitih tokova biootpada. Realni kratkoročni scenarij predviđa ponovno aktiviranje jedne kompostane i izgradnju lokalne kompostane za tri općine, nabavu mobilnog stroja za usitnjavanje drvne mase u sječku, formalizaciju tržišta šumske biomase, razvoj lokalnih kompostana i veću uporabu stajskog gnojiva, uz nastavak dopreme koncentriranog biootpada u bioplinsko postrojenje u selu Saramzalino. Dugoročni scenarij predviđa intenzivniji razvoj lokalne anaerobne digestije dogradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u dvije općine ili izgradnju novog samostalnog postrojenja. U tom scenariju predviđena je i izgradnja regionalnog odlagališta otpada u blizini Svetog Nikole, koje bi bilo dio zajedničkog sustava gospodarenja otpadom za općine istočnog i sjeveroistočnog dijela zemlje. Treći scenarij predviđa faznu provedbu.
