Sutrašnji dan, 30. srpnja je dan kada Zemlja ulazi u ekološki dug. To znači da će čovječanstvo potrošiti cjelokupni godišnji proračun prirodnih resursa i usluga koje Zemljini ekosustavi mogu obnoviti u jednoj godini i nakon tog dana živi se na tzv. ekološki dug, odnosno prirodni kapital se troši brže nego što ga priroda može obnoviti.
Prema izračunima Mreže globalnog otiska, organizacije koja je razvila metodologiju ekološkog otiska, čovječanstvo trenutačno koristi prirodne resurse 73% brže nego što ih Zemljini ekosustavi mogu obnoviti, što odgovara potrošnji od 1,73 planeta Zemlje. To dugoročno ugrožava stabilnost ekosustava, proizvodnju hrane i kvalitetu života diljem svijeta.
Direktorica komunikacija u WWF Adriji, hrvatskoj podružnici Svjetskog fonda za divljinu (WWF), Petra Boić Petrač ističe: "Iako Dan ekološkog duga ove godine pada šest dana kasnije nego lani, to nije posljedica smanjenja pritiska na prirodu, već prvenstveno ažuriranja podataka i metodologije izračuna. Stvarni trendovi pokazuju da se jaz između ljudske potrošnje i biokapaciteta planeta i dalje povećava. Zbog toga 2026. godina, unatoč kasnijem datumu, predstavlja najveću razinu ekološkog prekoračenja ikad zabilježenu."
Posljedice prekomjerne potrošnje prirodnih resursa vidljive su u gubitku šuma, degradaciji tla, nestanku bioraznolikosti i povećanju koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, što dodatno pojačava klimatsku krizu i ugrožava sigurnost hrane i resursa. Ipak, rješenja za to postoje, a kreću se od smanjenja emisija stakleničkih plinova i održive proizvodnje hrane, do učinkovitije uporabe energije i prirodnih resursa.
Bez obzira na to, za pomicanje Dana ekološkog duga na kasniji datum potrebne su hitne i sustavne promjene u načinu na koji ljudi proizvode, troše i upravljaju prirodnim bogatstvima. Predložena rješenja ne zagovara samo platforma Footprintnetwork, već i WWF u svojem 'Izvješću o stanju planeta' čije se najnovije izdanje očekuje u listopadu.
Ako se pak pogledaju samo zemlje Jugoistočne Europe, građani tih zemalja otpočinju svoj kredit mnogo prije globalnog ulaska u dug. Naime, Crna Gora je u njega zakoračila još 20. travnja, Hrvatska 25. travnja, Bosna i Hercegovina 26. travnja, a Srbija 16. svibnja. To znači da sadašnji način proizvodnje i potrošnje zahtijeva više resursa nego što priroda može obnoviti, čak i u dijelu svijeta koji se često smatra umjerenijim kada se radi o potrošnji, stoji u priopćenju WWF Adrije.
