"Unatoč sve jasnijem razumijevanju da gubitak bioraznolikosti predstavlja sustavni rizik za gospodarstvo i financijsku stabilnost, najveće tvrtke i dalje su u velikoj mjeri nespremne upravljati svojim utjecajem na prirodu i rizicima povezanima s njom," stoji u novom izvješću francuske podružnice svjetske ekološke organizacije WWF. U Hrvatskoj i susjednim zemljama slično istraživanje još nije provedeno, ali budući da je riječ o međunarodnim trendovima, rezultati se mogu naslutiti.
Dok se čeka novo WWF-ovo Izvješće o stanju planeta koje će biti objavljeno u listopadu, povodom Dana zaštite prirode u Hrvatskoj i Međunarodnog dana biološke raznolikosti koji se obilježava 22. svibnja valja istaknuti činjenicu da posljednji zabilježeni pad populacija vrsta iznosi čak 73%. Također je poznato da 55% svjetskog bruto domaćeg proizvoda isključivo ovisi o prirodnim resursima, a gospodarstvo je jedan su od najvećih uzročnika stresa za divlji svijet. Širenje gospodarstva, a osobito industrije, energetike, šumarstva i poljoprivrede uzrokuje gubitak staništa i promjene u ponašanju životinja.
"Gubitak prirode značajan je ekonomski rizik koji hitno treba riješiti, a ipak većina velikih kompanija i dalje tretira propadanje prirode kao trošak, a ne kao ključno strateško pitanje i ulaganje u budućnost. Kada govorimo o propadanju prirode, govorimo o kolapsu bioraznolikosti, nestašici pitke vode, degradaciji tla i općenito iscrpljivanju prirodnih resursa," ističe Uroš Delić, menadžer za suradnju s korporativnim sektorom u WWF Adriji.
Gledajući na primjeru Francuske, nijedna od 40 najvećih tvrtki nema u potpunosti razvijen plan tranzicije za prirodu. Ona rijetko zauzima mjesto u osnovnoj poslovnoj strategiji, čak i u područjima s velikim utjecajem. Dvije velike 'slijepe točke' koje se izdvajaju su aktivnosti dobavljača, gdje se događa većina utjecaja na ekosustave i način kako tvrtke odlučuju što je najvažnije i kojim rizicima treba dati prednost.
Među tvrtkama koje su gotovo na dobrom putu prema održivosti u Francuskoj se ističu Carrefour, L’Oréal i Michelin, dok su na samom dnu Société Générale, Crédit Agricole i Orange. "Kompanije moraju ići dalje od pukog usklađivanja s propisima i trebaju ulagati u vjerodostojne planove tranzicije i pozabaviti se utjecajima duž svojih lanaca vrijednosti kako bi pomogle očuvanju prirodnih sustava o kojima gospodarstvo ovisi. WWF ima nekoliko alata za samoprocjenu i stručnjake iz područja održivog poslovanja koje nudi kompanijama i donositeljima odluka. Potrebna je samo minimalna volja da se započne s transformacijom," napominje Delić.
Svake dosadašnje konferencije o zaštiti okoliša COP i svi drugi svjetski skupovi namijenjeni poslovnom sektoru bile su prilike da WWF naglasi kako treba smanjiti pritisak na prirodu kako bi se spriječio gubitak bioraznolikosti. Godine koje dolaze pokazat će može li djelovanje tvrtki, financijskih ustanova i donositelja odluka u području zaštite prirode prerasti u istinski pokretač ekološke i ekonomske otpornosti, odnosno u transformacijske promjene koje su dobre za prirodu.
