Japan je osigurao uvjete za kontinuiran i stabilan rad postrojenja za odsumporavanje dimnih plinova u TE Ugljevik u Bosni i Hercegovini. Tim se povodom ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić sastao s voditeljem ureda Japanske agencije za međunarodnu suradnju (JICA) za Balkan Yamashitom Chigiruom s kojim je razgovarao o daljnjem funkcioniranju postrojenja. "Postrojenje za odsumporavanje ima veliko značenje s gledišta zaštite okoliša i unaprjeđenja ekoloških standarda u energetici," navodi se iz Ministarstva energetike i rudarstva RS-a.
Postrojenje za odsumporavanje dimnih plinova pušteno je u pogon 2020. godine, a izgrađeno je kreditnim sredstvima japanske vlade u vrijednosti oko 85 milijuna eura. Njegovim radom emisija štetnih plinova i krupnih čestica smanjena je za oko 100 %.
U međuvremenu, iz spomenutog Ministarstva navode da su osigurane dovoljne količine ugljena za rad elektrane i to zbog preuzimanja koncesije za ležište Ugljevik Istok 2 od tvrtke Comsar Energy, čime su stvoreni preduvjeti za njezin stabilan rad, a samim time i postrojenja za odsumporavanje. "Republika Srpska ostaje posvećena očuvanju nesmetanog rada ovog postrojenja i ispunjavanju svih obveza koje proizlaze iz ostvarenja projekta," dodaju iz Ministarstva.
Revizija projekta odsumporavanja
U tijeku je revizija projekta odsumporavanja termoelektrane koju provode nadležna tijela japanske vlade, a čije se izvješće očekuje tijekom lipnja. Pozitivno izvješće revizije predstavljat će dobru osnovu za razmatranje novih i budućih oblika suradnje s Japanom. Inače, projekt odsumporavanja dimnih plinova u TE Ugljevik jedan je od najznačajnijih projekata u okviru dosadašnje suradnje RS-a i Japana.
Stručnjaci smatraju da je taj projekt važan zbog nekoliko razloga. Prije svega je to s gledišta zaštite okoliša jer značajno smanjuje štetne emisije (sumporovog dioksida i prašine). Također utječe na bolje zdravlje stanovništva, budući da manje onečišćenje znači manji rizik od respiratornih i drugih bolesti. "Projekt je usklađen s ekološkim standardima i približava elektranu europskim i međunarodnim ekološkim normama. Time se omogućava održivost energetike i nastavak rada postojeće termoelektrane s manjim ekološkim otiskom. To znači i osuvremenjavanje industrije jer se uvodi suvremena tehnologija za rješavanje emisija," navode stručnjaci.
Proizvodnja električne energije uz znatno manje onećišćenje ključna je i za energetsku tranziciju RS-a i cijelog BiH-a.
